Analiza koju je radila Vanjskotrgovinska komora BiH pokazala je kako su ove godine za stotine milijuna maraka povećani i izvoz i uvoz.
Prema podacima o vanjskotrgovinskoj razmjeni, BiH je ove godine uvezla roba u vrijednosti od 9,5 milijardi maraka. U isto vrijeme prošle godine taj iznos bio je 8,8 milijardi, što znači da je uvozo povećan za 700 milijuna maraka u odnosu na prošlu godinu. Skoro identično je stanje kada se govori o izvozu.
Stanje po stavkama
Izvoz je prošle godine u prvih šest mjeseci iznosio 5,3 milijardi maraka, da bi ove godine porastao na šest milijardi maraka. Znači i izvoz je zabilježio rast od 700 milijuna maraka. Gledajući tablicu s podacima, kod uvoza je najviše povećanje ostvareno na stavkama strojeva, vozila i oružja. S 1,96 milijardi KM iznos je povećan na 2,15 milijardi KM, piše Večernji list.
I uvoz ruda i metala povećan je za nešto više od 200 milijuna maraka te plastike, gnojiva i guma za više od 100 milijuna maraka.
Kada se govori o izvozu, veći rast zabilježen je u kategoriji električne energije i mineralnih goriva, s 405 milijuna maraka iznos je povećan na 582 milijuna maraka. Izvor drva, papira i namještaja povećan je za oko 60 milijuna maraka, dok je izvoz ruda i metala skočio s 953 milijuna na čak 1,137 milijardi maraka.
Ako se gleda po zemljama – trgovinskim partnerima, najviše u BiH uvoze Hrvatska i Srbija. Hrvatski udio u ukupnom uvozu BiH je 15,48 posto, s srpski 13,47 posto. Prag od 10 posto uskoro bi mogla prijeći i Njemačka koja je sada na 9,55 posto te Italija koja je na 9 posto.
Gledajući izvoz, najveći udio pripada Njemačkoj s 14,6 posto, Hrvatskoj s 12,05 posto te Italiji i Srbiji s 11,22 posto odnosno 10,01 posto.
Trgovinski suficit BiH ostvaruje samo s Austrijom gdje je pokrivenost uvoza izvozom 100,17 posto. Uskoro bi granicu od 100 posto mogla doseći i Njemačka jer je pokrivenost uvoza izvozom 96,64 posto.
Ima pozitivnih pomaka
Ekonomski analitičari ističu kako BiH može biti zadovoljna rastom izvoza te kako je to pokazatelj kako domaće gospodarstvo bilježi velike pozitivne iskorake.
S druge strane, treba još dosta raditi na tome kako smanjiti uvoz, naročito proizvoda i roba koje proizvode domaće tvrtke.
Jedan od najboljih primjera je uvoz vode koji se u BiH broji u desecima milijuna maraka, a država ima ogroman broj prirodnih izvora i domaćih tvornica vode. Poboljšanju stanja svakako ne doprinose zadnje mjere koje je prema BiH uvela Europska unija, a koje se odnose na određivanje kvota na izvoz čelika.
Kako navodi Večernji list, trgovinski rat sa zemljama Europske unije bio bi najlošija opcija za BiH i bit će potrebno uložiti dodatne napore kako bi se takav scenariji izbjegao. Ipak, očekuje se kako će biti nastavljen pozitivan trend kada je u pitanju rast izvoza.
Samo je pitanje koliko će uspješne biti mjere koje će država poduzeti kako bi barem djelomično smanjila uvoz, osobito sa susjednim zemljama s kojima i dalje Bosna i Hercegovina bilježi veliki deficit.
