Ukupan dug i unutrašnji i vanjski iznose 12,7 milijardi KM. Vanjski dug Federacije BiH je nešto veći od ino duga RS, ali je zato unutarnji dvostruko manji, iako Federacija BiH ima dva puta više stanovnika.
Bosna i Hercegovina ima vanjski dug od devet milijardi KM, što je nešto iznad 19 posto BDP-a, te spada u slabije zadužene države. Vanjski dug BiH se u ovoj godini čak smanjio. Unutarnji dug, međutim, raste. Premašio je 3,5 milijarde KM. U odnosu na prvi kvartal na polugodištu je uvećan za 12 posto. Iako smo relativno nezaduženi, u usporedbi sa zemljama okruženja, u odnosu na njih imamo nepovoljniju strukturu duga. Za dobar dio kredita nije poznato ni u šta je točno utrošen, piše BHRT.
Koliko god čudno zvučalo, Bosna i Hercegovina nije prezadužena država. Naprotiv. Ukupan dug i unutrašnji i vanjski iznose 12,7 milijardi KM. Vanjski dug Federacije BiH je nešto veći od ino duga RS, ali je zato unutarnji dvostruko manji, iako Federacija BiH ima dva puta više stanovnika.
– Ukupan dug Federacije BiH je 6.5 milijarde maraka što je 22 posto njenog BDP-a, a Republike Srpske 6,1 milijardu KM, što je blizu 40 posto BDP-a. Vanjski dug Federacije BiH je 5,3 milijarde, a Republike Srpske 3,7 milijardi KM. Unutrašnji dug Federacije BiH je 1,2 milijarde, a Republike Srpske je 2,4 milijarde, odnosno čak dva puta veći – podaci su Centralne banke BiH za drugi kvartal 2023. godine. Problem Bosne i Hercegovine nije visina nego struktura vanjskog duga. Najviše stranih kredita, gotovo pet milijardi, otišlo je na infrastrukturne projekte, dvije milijarde i i 800 milijuna za javni sektor, a manje od milijarde, to jest svega 940 milijuna, za gospodarstvo. – Postoji tu jedan debalans između upotrebe novca. Bilo bi dobro da su gospodarstvo i gospodarske investicije, produktivne investicije, koje lakše osiguravaju održivost duga odnosno njegovu otplatu da imaju značajniji udio – ističe Milenko Krajišnik s Ekonomskog fakulteta u Banjoj Luci. Zaduživanje za infrastrukturu ima svoju opravdanost, jer zadatak države i je da, i domaćim i stranim investitorima osigura adekvatne uvjete za rad pri čemu su jedan od prioriteta kvalitetne ceste, odnosno autoceste. – Bez tih infrastrukturnih projekata ne možemo očekivati da gospodarstvo dođe na viši razvoj i zbog toga je logično da zaduženost države bude veća u odnosu na gospodarske subjekte. Dok god ne dođemo na razinu da ta infrastruktura bude na zadovoljavajućoj razini, da se gospodarska aktivnost može razvijati – ističe ministrica financija RS Zora Vidović.
S tvrdnjom da su krediti za infrastrukturu bili neophodni ne slažu se svi. Naročito kada se zna da nijedan metar autoceste u BiH, na primjer, nije izgrađen od trošarina koje se prikupljaju upravo za tu svrhu. Umjesto svojim novcem autoceste smo gradili i nastavljamo ih raditi uz pomoć kredita. – To apsolutno ne opravdava nova zaduženja i to pogotovo zaduženja za koja su građani BiH već zaduženi. I za neke stvari, čak i pored tog zaduženja koje bi trebalo u potpunosti isplatiti određeni projeat, pored svega toga još plaćamo određene cestarine, namete kroz registraciju i tako dalje – pojašnjava profesor bankarstva i financija Sanel Halilbegović.
Domaće vlasti na svim razinama vrlo dobro znaju da kada je riječ o odnosu duga na BDP itekako imaju prostora za nova zaduživanja što i čine. Imajući u vidu tempo kojim to rade BiH bi vrlo brzo od slabo zadužene mogla postati jako zadužena zemlja. Kao da nikada nisu čuli za onu “Dug je zao drug”. A i zašto bi ih tako nešto zanimalo, kada ga neće vraćati iz svog džepa – zaključio je.
Vrisak.info
