Bosna i Hercegovina svrstala se među europske zemlje s najdinamičnijim oporavkom zračnog prometa, navodi se u izvješću ACI Europe – Međunarodnog vijeća zračnih luka Europe.
U prvom polugodištu 2025. zabilježen je rast broja putnika od 31,1 posto u odnosu na isti period 2024. godine.
Prema tvrdnjama stručnjaka, ove pozitivne rezultate trebalo bi paralelno pratiti osnivanje nacionalne aviokompanije. Takav strateški korak bio bi ključan za stabilizaciju povezanosti, smanjenje ovisnosti o stranim prijevoznicima i daljnji razvoj tržišta, piše N1.
Prema odjeljku koji se odnosi na BiH, ACI Europe u izvješću ističe da je domaće tržište poraslo 31,1 posto u 2025., u odnosu na 4,5 posto u europskoj mreži i 5,6 posto za zemlje izvan EU. U usporedbi sa susjedima (Hrvatska +7,5 posto, Srbija +5,1 posto, Crna Gora +6,9 posto), BiH je ostvarila rast iznad europskog prosjeka.
Posebno se izdvaja Zračna luka Sarajevo koja je, prema istim navodima, odgovorna za veliki dio rasta i danas je na 107,1 posto u odnosu na 2019. godinu. ACI naglašava i makroefekte – europske zračne luke katalitički doprinose ekonomiji.
BiH je označena kao tržište u nastajanju – sklonost letenju je 0, što znači mnogo prostora da sustigne ostatak Europe. Za održivi rast ACI preporučuje dugoročna ulaganja u kapacitet i učinkovitost, fokus na održivost i povezanost te regulatorni okvir koji omogućava zračnim lukama da nadoknade troškove kroz razumno formirane naknade.
Hoće li Sarajevo širiti terminal i pistu zbog rasta prometa?
Međunarodna zračna luka Sarajevo navodi da je u ljetnoj sezoni 2025. prisutan 31 avioprijevoznik na 38 destinacija, a u prvom polugodištu prevezeno je 947.744 putnika.
”Pored “legacy” prijevoznika (povezanost s Istanbulom, Bečom, Frankfurtom, Zürichom), ključan je LCC segment: Ryanair, Wizz Air, Norwegian, SunExpress, Eurowings, A-jet, Flynas, Flydubai, Flyadeal, Jazeera Airways, Pegasus – ukupno 26 niskobudžetnih ruta prema gradovima kao što su London, Pariz, Rim, Oslo, Kopenhagen, Bruxelles, Stockholm, Bergamo, Girona, Göteborg, Memmingen, Düsseldorf, Köln, Stuttgart, Dubai, Rijad, Jeddah i drugi. Zračna luka bilježi odličnu popunjenost, a nove linije su otvorile značajna međunarodna tržišta poput Velike Britanije, Francuske, Španjolske i Italije. Infrastruktura prati rast te je završena dogradnja i modernizacija Terminala B (kapacitet do 2 milijuna putnika godišnje), proširena je platforma, moderniziran Duty Free, a daljnja unaprjeđenja planiraju se u skladu s Master planom 2018–2028”, navode za Fenu iz Međunarodne zračne luke Sarajevo.
U poslovnom planu za sljedeće tri godine, kako ističu, cilj je povećati broj destinacija i dovesti nove kompanije, s posebnim fokusom na dosad neuslužena tržišta (npr. Nizozemska) – uz nastavak suradnje s turističkim institucijama na strateškim rutama.
Alen Šćuric, stručnjak za civilno zrakoplovstvo, u razgovoru za Fenu, širi sliku na europski kontekst.
”Ponovo smo počeli rasti i anulirali kompletan efekt COVID-19. To je rast od 5 do 10 posto. No, niz država u Europi to još nije uspjelo”, kaže, ukazujući na utjecaj zelenih agendi i enormnih taksi.
”U Njemačkoj su povećali takse za čak 180 posto, što je rezultiralo povlačenjem dijela flota i preusmjeravanjem aviona na druga tržišta. Nasuprot tome, Mađarska je bitno smanjila taksu da bi motivirala zračni promet, dok se za Francusku bilježi očekivano smanjenje broja putnika od 13 posto. Posljedica su brze rotacije flota kod LCC-a: avioni napuštaju skuplja tržišta i sele se tamo gdje su uvjeti povoljniji, između ostalog i u našu regiju”, izjavio je Šćuric.
Za BiH Šćuric naglašava da je tržište bilo daleko od svojih potencijala, ali da se sada to ubrzano mijenja. Kao glavnog generatora rasta ističe Zračnu luku Sarajevo, uz napomenu da je Mostar u porastu i da je Banja Luka na razini rekordne 2023. godine, s procjenom da bi iduće mogla prijeći 500.000 putnika.
Sarajevo, kaže, ozbiljno razmišlja o povećanju terminala i piste, zbog potencijalnih dolazaka širokotrupaca i smanjenja utjecaja magle, što bi dodatno poduprlo rast.
Đuzel: Prioritet Mostara je uspostava linije prema Skandinaviji
Direktor Zračne luke Mostar Marko Đuzel ističe tri noseća stupa porasta na ovom aerodromu: bazni avion kompanije SkyAltz sa šest ruta, liniju Eurowings za Stuttgart, s više od 90 posto popunjenosti, te cjelogodišnje veze sa Zagrebom i Beogradom.
”Zbog kompliciranog položaja zračne luke Mostar ne možemo konkurirati klasičnim low-cost prijevoznicima, izuzev Eurowingsa”, kaže Đuzel, ali dodaje da su upravo ove kompanije te koje donose broj putnika i agresivno povećanje.
”Prioritet narednog ciklusa je Skandinavija, jer imamo mnogo upita iz dijaspore i otklanjanje problema s Istanbulom. Cilj je uspostava te veze iduće godine. Mostar je druga zračna luka u državi s europskim certifikatom, ali je već na maksimalnom kapacitetu trenutne infrastrukture. Projektnu dokumentaciju za proširenje smo završili, a financiranje ćemo tražiti od svih razina vlasti i kroz kreditne linije”, naglašava Đuzel.
Struktura potražnje u Tuzli oslanja se na dijasporu u zapadnoj Europi, pojašnjavaju iz ove zračne luke udaljene oko 13 kilometara od Tuzle.
Direktor Zračne luke Tuzla Dževad Halilčević podsjeća da je u jesen 2023. došlo do globalnog disbalansa ponude i potražnje.
”Veliki broj aviona europskih kompanija bio je na redovnom servisu pa je dostupnost flota bila ograničena. Od početka ove godine tržište se očigledno oporavlja, raste broj destinacija i frekvencija i očekujemo nastavak normalizacije, a snažan impuls dale su dvije linije za Istanbul. Pegasus i AnadoluJet su otvorili naše tržište. Putnici imaju priliku za turističke posjete i tranzit, a građani Turske dolaze ovdje i to je dvosmjerna komunikacija”, kaže Halilčević, dodajući da se nova destinacija za Beč od lipnja dobro puni.
Profesor sa Fakulteta prometnih znanosti u Sarajevu Edvin Šimić ocjenjuje da je snažan rast nakon pandemije sasvim prirodan.
”Zračni promet je vrlo osjetljiv na izvanredne poremećaje, a potražnja se brzo vraća, potaknuta i modelima poput low-costa. U BiH se dinamika oslanja na strane aviokompanije (Wizz Air, Ryanair) i lokalne subvencije, posebno u Sarajevu i Tuzli, ali je strukturni izazov što još nemamo domaćeg nacionalnog prijevoznika. To bi trebao biti fokus i prioritet”, navodi profesor.
Po njegovim riječima, drugi veliki izazov za zračni promet u BiH je kadar, jer se, kako kaže, vrlo malo ulaže u razvoj domaćih kadrova te zato mnogi traže posao u inozemstvu.
”Infrastrukturno, Sarajevo je blizu limita kapaciteta i ima problem zimskih operacija zbog magle u Sarajevsko-zeničkoj kotlini, što dovodi do otkazivanja u studenome i prosincu, upravo kad Europa raste tijekom praznika. Uz to, upravljanje zračnim lukama je fragmentirano, jer postoje različite razine vlasti nad zračnim lukama u Sarajevu, Mostaru, Banjoj Luci, što otežava jedinstveno planiranje i investiranje”, pojašnjava.
Predsjednik Udruženja turističkih radnika BiH Senad Halilović opisuje 2025. kao konfuznu godinu u kontekstu turizma.
”Priljev stranih gostiju je značajan, ali ispod očekivanja, uz moguće razloge u političkim kretanjima i viznim procedurama. Istovremeno, aduti BiH ostaju snažni – izvanredan geografski položaj, povijest, kultura, hrana, prirodne ljepote i konkurentne cijene. Po cijenama smo pristupačni u odnosu na druge destinacije. Na Balkanu nam u tom pogledu konkuriraju uglavnom Albanija i Sjeverna Makedonija”, kaže Halilović.
BiH mora ulagati u aerodrome i kadrove
Slika tržišta u zrakoplovnoj industriji iz izvješća ACI Europe je konzistentna – potražnja postoji i raste, ali je fleksibilna. Flote i linije brzo se sele tamo gdje su niže takse, stabilniji uvjeti i ekonomija. Za BiH to znači nekoliko zadataka, prvenstveno ulaganje u infrastrukturu, piše N1.
Zračna luka Sarajevo je privremeno rasterećena jer Terminal B može primiti do dva milijuna putnika, ali zimske operacije i pista ostaju strateški prioritet. Mostar je na limitu kapaciteta i sprema investicije, dok se u Tuzli traži nekoliko stabilnijih prijevoznika. Po riječima stručnjaka, potrebno je također sustavno ulaganje u kadrovska rješenja, obrazovanje i zadržavanje stručnjaka, te jasnije i usklađenije upravljanje zračnim lukama.
Jedan od prioriteta bi, kako navode sugovornici, trebalo biti i osnivanje nacionalne aviokompanije, kao instrument stabilizacije povezanosti, posebno unutar zemlje. Kako su za Fenu kazali iz Međunarodnog vijeća zračnih luka Europe, uz takav okvir i efekte povezanosti, BiH može zadržati mjesto među najbrže rastućim tržištima u Europi i pretočiti trenutne rezultate u trajne, što bi dovelo do održive zračne povezanosti i šireg ekonomskog dobitka.
N1
