To što nemamo zalihe nafte i naftnih derivata, bar za tri mjeseca, Europa vidi kao problem i upozorava da je neophodno formirati tijelo na državnoj razini za obvezne rezerve nafte. Za sada su državne vlasti uspjele formirati radnu grupu, a radna grupa ni da se usuglasi o ovom pitanju. Iz Ministarstva energetike Republike Srpske kažu da Vlada, prema Zakonu o interventnim nabavkama, može da nabavi interventne količine naftnih derivata u slučaju poremećaja snabdijevanja na tržištu. Imamo li trenutno dovoljne količine zaliha, na to pitanje ostali smo bez odgovora.
“Predmetni zakon nije razrađen i djelomično je usklađen s Direktivnom Europske unije 119/09/EZ, te se s tim u vezi Vlada Republike Srpske nije odredila o institucionalnom okviru, mjestu i modelu formiranja, čuvanja i obnavljanja obaveznih rezervi nafte i derivata nafte, te načinu njihovog finiširanja i drugim bitnim pitanjima vezanim za skladištenje ovog energenta”, rečeno je iz Ministarstvo energetike Republike Srpske.
U Federaciji Bosne i Hercegovine resorni ministar tvrdi da je taj problem poprilično riješen. Terminal u Živinicama je obnovljen, tender za obnovu terminala u Blažuju i Bihaću objavljeni, a planirano je i da u narednoj godini bude obnovljen terminal u Mostaru, prenosi BHRT.
“Prve zalihe nafte i naftnih derivata u Federaciji Bosne i Hercegovine su već smještene u Živinicama. Mi lagano ispunjavamo plan koji je ispred nas, generalna ocjena u izvještaju tajništva Energetske zajednice govori o podacima za čitavu Bosnu i Hercegovinu, Federacija BiH svoj dio obveze ispunjava, ja se nadam da ćemo mi u 2022. ili početkom 2023. potpuno ispuniti očekivanja”., govori Nermin Džindić, ministar energije, rudarstva i industrije Federacije BiH Kada je upitaniju Federacija BiH nepoznanica je koliko komercijalna poduzeća imaju zaliha, kažu u Udruženju naftaša. Ono što se zna tvrde da je u terminalu u Živinicama skladišteno oko pet milijuna litara zaliha. One se koriste isključivo kada su elementarne nepogode.
“Ta je količina minorna i nedostatna u slučaju da se intervenira u slučaju nestašice ili enormnog povećanja cijena, kako to rade druge države. Ako smatramo zalihama količinu goriva koje se nalazi u maloprodajnim objektima kojih ima 700 u Federaciji BiH i skoro 500 u Republici Srpskoj i desetak terminala, onda odbijamo drugačiju energetsku sliku”, objašnjava Milenko Bošković, predsjednik Udruženja naftnih derivata Federacije BiH Ekspert za naftu Igor Dekanić kaže kako bi jedno od rješenja za Bosnu i Hercegovinu, po ugledu na susjedne zemlje, moglo bi biti to da se rezerve čuvaju u skladištima drugih zemalja. Neke od zemalja regije svoje zalihe čuvaju u Jadranskom naftovodu. Obvezne rezerve su bitne, kaže, zbog stabilizacije tržišta.
“Europska unija je propisala obvezu pa su uvedeni običaji da bi bilo dobro imati tromjesečne rezerve negdje u spremištu, radi stabilizacije tržišta, a na globalnoj razini kad govorimo o Sjedinjenim Američkim Državama, te obvezne rezerve su dovele do stabilizacije i služile kao brana svake buduće naftne krize”, govori Igor Dekanić, naftni stručnjak Ova oblast do kraja nije uređena ni u regiji. U Crnoj Gori zalihe su bitne, ali ne postoji zakonska obveza da se skladište. U Albaniji je to po zakonu obveza naftnoprerađivačke industrije. Srbija ima zakonodavstvo, ali zalihe trenutno iznose 21 dan dnevnih potreba.
Vrisak.info
