Predsjedatelj Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić sudjelovao je u Londonu na Summitu premijera zapadnog Balkana (WB6+EU8) koji se održava u okviru Berlinskog procesa.
Bosna i Hercegovina je na Summitu u Londonu kandidirala tri projekta ukupne vrijednosti 275 milijuna eura i sva tri su dobila podršku Europske komisije. Na Koridoru Vc u sekcijama Tarčin-Konjic i Buna-Počitelj ukupne vrijednosti 150 milijuna eura i jedan projekt tehničke pomoći na Koridoru Vc u iznosu od 125 milijuna eura. BiH je dobila i grant sredstva u iznosu od 5 miljuna eura i 38 milijuna eura, priopćeno je iz Vijeća ministara BiH.
U uvodnom obraćanju na temi ekonomija Zvizdić se zahvalio domaćinu, premijerki Theresi May te vladi Velike Britanije i uputio čestitke na odličnoj organizaciji Sumita i ukazanom gostoprimstvu. Rekao je da ga raduje činjenica što je ovogodišnji summit održan u Londonu jer je time dana poruka da će se suradnja i jačanje ekonomskih, društvenih i kulturnih veza između regije Zapadnog Balkana i Velike Britanije nastaviti i nakon Brexita.
Istaknuo je da je 2018. godina izuzetno dobra godina za cijelu regiju u kontekstu stavljanja teme proširenja ponovno na listu prioriteta EU, počevši s bugarskim predsjedavanjem, objavljivanjem Strategije Europske komisije o kredibilnoj perspektivi proširenja, povjesnom summitu u Sofiji i čestitao Republici Austriji preuzimanje predsjedavanja Europskom unijom, te pozdravio što je jedan od prioriteta predsjedavanja proširenja EU. Dodao je da je važno da se fokus EU zadrži na procesu proširenja i da se nastave slati pozitivne poruke u tom smislu, te izrazio nadu da će do narednog summita u okviru Berlinskog procesa biti više pozitivnih priča.
Zvizdić je istaknuo značaj Agende za povezivanje u ključnim infrastrukturalnim oblastima koja je u prethodnom razdoblju omogućavala pravilno planiranje i prioritiziranje ključnih infrastrukturalnih pravaca i projekata koji u konačnici vode ka ekonomskom razvoju regije. Pozdravio je objavljene investicijske projekte tijekom summita u Sofiji gdje je Bosna i Hercegovina dobila grantove za tri investicijska projekta u oblasti prometne infrastrukture u vrijednosti od 32,8 milijuna EUR i grant za projekt tehničke pomoći u vrijednosti 5,2 milijuna EUR.
Naglasio je da je Trstu pokrenuta važna komponenta, a to je podrška uspostavi regionalnog ekonomskog područja i istaknuo da je Bosna i Hercegovina u potpunosti opredijeljena za implementaciju Akcijskog plana. Dodao je da su investicije je od ključnog značaja i generator ekonomskog razvoja i pozdravio uspostavu Regionalne investicijske agende kao platforme koja će dati dobar okvir za približavanje investicijskih politika u cilju kreiranja jedinstvenog investicijskog područja. Upoznao je prisutne premijere da bi čak 84% ispitanih stranih investitora prisutnih u BiH preporučilo Bosnu i Hercegovinu za investiranje, ali i da je neophodno da se unaprijedi politička stabilnost, osiguranje potrebne infrastrukture i jačanje vladavine prava. S tim u vezi, dodao je da Vijeće ministara BiH ostaje posvećeno unapređenju poslovnog okruženja, prvenstveno kroz sprovođenje potrebnih reformi u okviru Reformske agende za BiH, ali i da je rješenja za neka od ovih pitanja tražiti na regionalnoj razini.
Zvizdić je rekao da je trenutno nedovoljna institucionalna podrška oblasti istraživanja i razvoja kao ključnog preduvjeta za osiguranje maksimalne iskorištenosti najznačajnijeg resursa, mladih i talentiranih ljudi kako bi se omogućila njihova puna uključenost u razvoj zemlje. Stoga je posebno pozdravio fokus ovogodišnjeg summita na pristup financijama start-up-ima i malim i srednjim poduzećima kao generatorima inovativnog razvoja u svrhu transformacije postojećih ekonomija. Dodao je da naša domovina baštini mnogobrojne resurse, a svakako najznačajniji jesu upravo mladi i talentirani ljudi, te izrazio žaljenje što je upravo među ovom populacijom stopa nezaposlenosti visoka i izrazio nadu da će se upravo kroz podršku pristupu financijama i razvoju inovativnog poduzetništva taj problem riještiti.
Dodao je da je ključno pitanje tranzicije regije u digitalne ekonomije i pozdravio pokretanje Digitalne agende za zapadni Balkan u Sofiji koja ima za cilj da podrži tranziciju regije i donese prednosti digitalne transformacije poput bržeg ekonomskog rasta, više radnih mjesta i boljih usluga građanima. Istaknuo je da su svi procesi o kojima se govorilo u okviru današnje diskusije neophodni da bi se stanje ekonomija u regiji unaprijedilo na onu razinu s kojim bi se iskoristili ogromni potencijali i resursi.
Na temi sigurnost Zvizdić je rekao da je pitanje sigurnosti u kontekstu međunarodnih odnosa tema koja ne poznaje granice i da sigurnosne prijetnje, kao i mreže organiziranog kriminala nisu opterećene administrativnim i legislativnim protokolima niti granicama. Rekao je da je stoga imperativ da se na zajedničke izazove odgovori koordiniranim djelovanjem, kroz održivi i sveobuhvatan pristup koji uključuje aktivno sudjelovanje i suradnju svih država.
Istaknuo je da BiH aktivno sudjeluje u borbi protiv terorizma, uključujući borbu protiv radikalizacije i nasilnog ekstremizma, te da su ovom procesu pored organa vlasti aktivno učešće uzele i organizacije civilnog društva i vjerske zajednice. Naglasio je činjenicu da, prema službenim podacima bh. institucija za provođenje zakona, nije zabilježen niti jedan odlazak na strana ratišta u posljednih gotovo dvije godine.
Zvizdić se dotaknuo i teme migranata, koja se nameće kao goruće pitanje regije i EU. Upoznao je prisutne da je od početka ove godine u Bosnu i Hercegovinu ukupno ušlo 7300 migranata od kojih je 6500 izrazilo namjeru za traženjem azila, dok je samo 650 i formalno podnijelo taj zahtjev i dodao da je, usporedbe radi, prošle godine broj migranata bio tek 766. Istaknuo je bitnost ove teme jer Bosna i Hercegovina, bez osiguranja zajedničkih rješenja, adresiranja izazova koje ovakvi migracijski tokovi podrazumijevaju te pomoći EU u materijalno – tehničkom i stručnom smislu i podrškom u vidu slanja eksperata za pomoć graničnoj službi, neće biti u mogućnosti adekvatno odgovoriti u slučaju povećanog priliva migranata. Dodao je da ovaj problem ima dva važna aspekta koji se moraju tretirati, a to su humanitarni i sigurnosni. Istaknuo je posvećenost BiH da bude dijelom zajedničkog regionalnog i EU rješenja.
Na sesiji vanjska politika, bilateralni odnosi i politika nasljeđa Zvizdić je u obraćanju premijerima rekao da je perspektiva članstva u EU najsnažniji poticaj zemljama zapadnog Balkana za provođenje reformi, kao i za napore u pravcu pomirenja i vraćanja povjerenja u regiji, te i dalje predstavlja snažnu motivacijsku snagu i integracijski faktor. Pozdravio je kontinuiranu snažnu podršku EU regionalnoj suradnji, te obnovljeni naglasak u Strategiji na pomirenju i rješavanju otvorenih pitanja, uključujući i potrebu rješavanja pitanja granica. Naglasio je da su upravo Bosna i Hercegovina i Crna Gora potpisale prvi Sporazum o granici na samitu održanom u Beču u okviru Berlinskog procesa, priopćeno je iz Vijeća ministara BiH.
