Prema najnovijim podacima Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine, tržište rada u 2024. godini pokazuje blagi, ali stabilan napredak. Ukupna radna snaga u zemlji iznosila je 1,413 milijuna osoba, od čega je 1,235 milijuna (87,4%) bilo zaposleno, dok je 179 tisuća (12,6%) bilo nezaposleno. U usporedbi s prethodnom godinom, broj zaposlenih porastao je za 3,3 posto, dok je broj nezaposlenih smanjen za 1,5 posto.
Više od polovice radno sposobnog stanovništva i dalje neaktivno
Unatoč pozitivnim pomacima, zabrinjava podatak da je čak 1,463 milijuna osoba izvan radne snage – što znači da nisu radile niti aktivno tražile posao. Ta brojka predstavlja 50,9 posto radno sposobnog stanovništva, dok je stopa aktivnosti iznosila tek 49,1 posto.
Drugim riječima, manje od polovice radno sposobnih građana u BiH sudjeluje na tržištu rada, što ukazuje na strukturne probleme i duboko ukorijenjene izazove, piše Forbes.
Polna i dobna struktura: Žene čine većinu među nezaposlenima i neaktivnima
Kada je riječ o polnoj strukturi, muškarci čine većinu radno aktivnog stanovništva – njih je 60,6 posto (856 tisuća), dok žene čine 39,4 posto (557 tisuća). Među zaposlenima je 62,3 posto muškaraca, dok žene čine 37,7 posto.
No, među nezaposlenima žene čine većinu – njih je 51,6 posto. Još izraženija razlika vidljiva je među neaktivnim osobama: žene čine čak 62,6 posto, odnosno više od 915 tisuća osoba, dok je broj neaktivnih muškaraca oko 548 tisuća (37,4%).
Najveći udio zaposlenih i nezaposlenih čine osobe u dobi od 25 do 49 godina. Zaposleni u toj dobnoj skupini čine 66,1 posto ukupnog broja zaposlenih, dok ih među nezaposlenima ima 65,2 posto. Mladi od 15 do 24 godine i dalje su ranjiva skupina – među zaposlenima ih je tek 4,8 posto, a među nezaposlenima 14,4 posto.
Obrazovanje i rad: Niže obrazovanje često znači i nižu aktivnost
Obrazovna struktura populacije snažno je povezana s aktivnošću na tržištu rada. Od ukupne radne snage:
- 69 posto ima završenu srednju školu
- 22 posto visoko obrazovanje (višu školu, fakultet, magisterij ili doktorat)
- 9 posto osnovno ili niže obrazovanje
Zaposleni većinom imaju srednju školu (68,9%), dok ih 23,2% ima visoko obrazovanje. Samo 7,9% zaposlenih ima osnovnu školu ili niže.
Kod nezaposlenih, najveći udio čine osobe sa srednjom školom (69,8%), ali zabrinjava da čak 16,7% ima samo osnovno ili niže obrazovanje. S druge strane, udio visokoobrazovanih među nezaposlenima je relativno nizak – 13,6 posto.
Posebno je zanimljivo da gotovo polovina osoba koje su izvan radne snage (49,1%) ima samo osnovno obrazovanje ili manje, što dodatno potvrđuje važnost obrazovanja kao ključnog faktora u pristupu tržištu rada.
Dugotrajna nezaposlenost i dalje velik izazov
Jedan od najvećih problema tržišta rada u BiH ostaje dugotrajna nezaposlenost. Od ukupno 179 tisuća nezaposlenih:
- 48 tisuća osoba traži posao kraće od 12 mjeseci
- 24 tisuće traži posao između jedne i dvije godine
- Čak 107 tisuća osoba posao traži dvije godine ili duže
Ovaj podatak ukazuje na duboko ukorijenjene prepreke u zapošljavanju koje, osim što negativno utječu na pojedince, usporavaju i širi gospodarski oporavak zemlje.
Unatoč pozitivnim pomacima u pogledu povećanja zaposlenosti i smanjenja nezaposlenosti, tržište rada u Bosni i Hercegovini i dalje suočava se s ozbiljnim izazovima: visoka stopa neaktivnosti, rodna neravnopravnost, niska uključenost mladih i visoka dugotrajna nezaposlenost.
Vrisak.info
