Potpora izgradnji infrastrukture, počevši od autoceste, ulaganje u mala i srednja poduzeća, potpora investicijama u poljoprivredu i turizam – gotovo da nema sektora gospodarstva koji do sada nije osjetio vrijednu pomoć iz blagajni Europske unije, uključujući i dvije banke – Europsku investicijsku banku, kao i Europsku banku za obnovu i razvoj.
U BiH se trenutačno provodi niz vrijednih projekata, a provodit će ih se još i više, no nestabilna politička situacija, kao i činjenica da unutar BiH ne uspijeva doći do harmonizacije odnosa prijete zamrzavanju predstojećih financijskih aranžmana, ali i pristupu blagajni vrijednoj 14 milijardi eura koja će se tek otvoriti.
Riječ je o iznosu koji će u okviru IPA III mehanizma biti dostupan za zemlje zapadnog Balkana, a koje onda moraju predložiti što bolje projekte kako bi dobile pristup sredstvima. Politička kriza u BiH pritom prijeti ugroziti pristup ovim sredstvima na dva načina. Nedavno su zastupnici iz četiriju političkih grupacija u Europskom parlamentu (EPP, S&D, Renew i Zeleni/EFA) pozvali Vijeće i države članice EU-a da uvedu sankcije Miloradu Dodiku, “osim ako radikalno ne promijeni smjer i ne poduzme konkretne korake za deeskalaciju trenutačnih napetosti”, a u istoj izjavi najavljuje se i kako bi IPA 3 sredstva za RS trebala biti stvar temeljitog razmatranja, piše Večernji list BiH.
Druga opcija zbog koje bi se moglo ostati bez vrijednog novca leži zapravo u temeljnim slabostima bosanskohercegovačkoga društveno-političkog okvira. Naime, sredstva u IPA III mehanizmu nisu unaprijed određena po pojedinim državama, već će visina sredstava ovisiti isključivo o sposobnosti svake od država da predloži najbolje projekte koji će onda dobiti pomoć. S obzirom na zaoštrenu političku situaciju, za očekivati je kako će biti posljedica i na djelovanje Mehanizma koordinacije, a samim time na usuglašavanje projektnih detalja. Zbog cjelokupne situacije trenutačno se očekuje i odgovor na pitanje hoće li druga tranša makroekonomske pomoći BiH biti realizirana.
Ipak, bez obzira na takvu političku situaciju, financijske institucije iz EU-a odlučne su u namjeri nastaviti pomagati BiH.
Zamjenik predsjedatelja Vijeća ministara BiH i ministar financija i riznice Vjekoslav Bevanda održao je nedavno sastanak s visokim izaslanstvom Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) predvođenim direktorom za zapadni Balkan Matteom Colangelijem. Ministar Bevanda, koji je guverner BiH u EBRD-u, zahvalio je na posjetu i zanimanju za unaprjeđenje suradnje te istaknuo da je EBRD jedan od najvećih institucionalnih investitora u BiH.
Na sastanku je istaknuto da je nužno nastaviti započete procedure za sklapanje novih kreditnih aranžmana, ali i nekoliko ugovora o grantu kojima može biti osigurano oko 90 milijuna eura bespovratnih sredstava iz fondova Europske unije koji su potpora pojedinim projektima. Europska investicijska banka također je vrijedan podržavatelj projekata u BiH, a primjeri su dionice koridora Vc.
EU pomaže i na druge načine – bespovratnim sredstvima, a tu posebice treba uputiti na tri vrijedna projekta koja izravno doprinose otvaranju novih radnih mjesta – “EU4Agri”, EU4Business” te “EU4Business Recovery”. Projekt “EU4Agri” vrijedan je 20,25 mil. eura, “EU4Business” 16,1 milijun eura, dok je kroz posljednji – “EU4Business Recovery” dostupno 10 mil. eura potpore za MMSP, poljoprivrednike i poduzetnike.
