Loše vijesti dolaze iz sektora vanjske trgovine, a koje bi trebale biti alarm nadležnima kada govorimo o potrebi olakšavanja poslovanja domaćim poslovnim subjektima, kao i omogućavanja podizanja konkurentnosti koja, kako stvari stoje, nije zadovoljavajuća. Naime, za prvih devet mjeseci ove godine izvoz roba iz BiH manji je za oko 772 milijuna maraka u odnosu na isto razdoblje prošle godine, dok je uvoz povećan za 540 milijuna maraka, piše Večernji list BiH.
Večernji list imao je uvid u posljednje podatke Agencije za statistiku za razdoblje siječanj – rujan, a koji otkrivaju kako smo u spomenutom razdoblju izvezli 11 milijardi, 884 milijuna i 966 tisuća maraka roba, dok je protekle godine u isto vrijeme izvoz bio na razini od 12 milijardi, 657 milijuna i 309 tisuća maraka. Ovakav pad ekonomski analitičari objašnjavaju utjecajem više čimbenika, počevši od smanjene ekonomske aktivnosti uslijed recesijskih kretanja, smanjene potrebe za robama iz BiH, ali i niže razine konkurentnosti, kao i nedostatka dovoljne količine gotovih proizvoda, što je i stara boljka domaće ekonomije, koja je i previše orijentirana na izvoz sirovina, koje su u pravilu niže financijske vrijednosti.
S druge strane, podaci o uvozu također ne ulijevaju optimizam; dokaz je iznos od 21 milijardu, 311 milijuna i 78 tisuća maraka vrijednosti uvezene robe, a što je znatno više u odnosu na lanjsko razdoblje, kada je uvoz bio 20 milijardi, 771 milijun i 48 tisuća maraka. Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 55,8%, dok je vanjskotrgovinski robni deficit iznosio 9 milijardi i 426 milijuna KM. Izvoz u zemlje CEFTA-e iznosio je milijardu i 991 milijun KM, što je za 15,6% manje nego u istom razdoblju 2023. godine, dok je uvoz iznosio 2 milijarde i 508 milijuna KM, što je za 2,8% više nego u istom razdoblju prethodne godine. Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 79,4%. Izvoz u zemlje EU-a iznosio je 8 milijardi i 768 milijuna KM, što je za 5,9% manje nego u istom razdoblju 2023. godine, dok je uvoz iznosio 12 milijardi i 668 milijuna KM, što je za 4% više nego u istom razdoblju prethodne godine. Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 69,2%.
Kada pogledamo zemlje s kojima imamo najbolji omjer izvoza i izvoza, stvar spašava Republika Hrvatska, u koju smo izvezli i najviše, odnosno milijardu, 913 milijuna i 93 tisuće maraka roba, dok smo u isto vrijeme uvezli oko milijardu i pol, a što upućuje na zaključak kako je Hrvatska jedna od rijetkih zemalja s kojima imamo pozivnu bilancu u vanjskoj trgovini, odnosno izvoz nam je veći od uvoza. Austrija je također značajan vanjskotrgovinski partner, zemlja u koju smo izvezli milijardu i 189 milijuna maraka roba, a uvezli 750 milijuna maraka. S druge strane, s Italijom imamo izrazivo negativnu bilancu jer smo izvezli 956,8 milijuna maraka, a uvezli robe u vrijednosti od čak 2,8 milijardi maraka. Njemačke je također važan partner, ali i s njom ostvarujemo negativne brojke u vanjskoj trgovini (izvoz 1,8 milijardi maraka, uvoz 2 i pol milijarde). Pri potrebi strateškog promišljanja, kada govorimo o domaćoj proizvodnji, valja nam pristupiti analizi pojedinih sektora koji se odlikuju posebno velikim iznosima uvoza.
Primjerice, u kontekstu proizvoda prehrambene industrije (uključujući pića, alkohol i duhan) uvoz je dosegnuo čak 2 milijarde maraka, a izvoz tek 402 milijuna, a sličan disbalans pronalazimo i u segmentu biljnih proizvoda (uvoz 806 milijuna maraka, izvoz tek 165 milijuna KM), kao i proizvoda životinjskog podrijetla i živih životinja (uvoz 738,7 mil. KM, izvoz 171,9 mil. KM). Drugim riječima, na uvoz hrane i pića utrošeno je više od 3,5 mlrd. KM.
S druge strane, moguće je uočiti i segmente u kojima ostvarujemo bolje pokazatelje i znatno veći izvoz od uvoza, a primjeri su industrija obuće s izvozom od 542,5 milijuna KM i uvozom od 304 milijuna maraka, ali i industrija oružja, streljiva i vojne opreme s izvozom od 280,3 milijuna maraka i uvozom od 24,9 milijuna maraka.
Vrisak.info
