Planovi o potpunoj elektrifikaciji europske autoindustrije do sredini 2030-ih polako gube na snazi. Nakon što su Mercedes i BMW već javno izrazili sumnje u održivost čisto električne budućnosti, sada i Stellantis mijenja kurs.
Chrysler i Alfa Romeo, prema posljednjim informacijama, odustaju od vizije da u drugoj polovici ovog desetljeća postanu potpuno električni brendovi. Umjesto toga, odlučili su zadržati širi izbor pogona, od benzinskih, preko hibridnih, do električnih.
Za Chrysler je to svojevrsno priznanje realnosti. Marka koja u SAD-u danas praktički živi od jednog modela, monovolumena Pacifica/Voyager, trebala je 2028. krenuti u renesansu s isključivo električnim modelima. Vizija futurističkih limuzina koje bi konkurirale Cadillacovim električnim autima sada je stavljena na čekanje.
Umjesto toga, kupcima će se nuditi fleksibilnost. Oni koji žele klasičan benzinski pogon ili hibrid neće biti izostavljeni, prenosi Jutarnji.hr.
Sličan zaokret događa se i u Alfa Romeu. Prema planovima iz 2021., Alfa je već 2027. trebala nuditi isključivo električne modele na većini tržišta. Danas šefica Christine Feuell jasno poručuje: Alfa će, poput Chryslera, ostati multienergetska marka. Pritom Stellantis kao grupacija u cjelini sve otvorenije priznaje da potpuna elektrifikacija do 2035. u Europi nije realna, bez obzira na ranije najave.
No dok Stellantis odustaje od čvrstih rokova, iz Ingolstadta stiže potpuno drukčija poruka. Audi je također ublažio planove da već 2032. postane isključivo električni brend, ali šef Gernot Döllner ne krije uvjerenje da je električni automobil “bolja tehnologija”. U intervjuu za njemački Wirtschaftswoche izjavio je da je odbacivanje električnih planova “kontraproduktivno” i da stalne promjene stajališta samo zbunjuju kupce.
Döllner snažno podržava europsku zabranu prodaje novih automobila s motorima na unutarnje izgaranje od 2035. godine, iako i sam priznaje da će u prijelaznom razdoblju hibridi i range extender tehnologija igrati važnu ulogu. Audi računa na Scalable Systems Platform (SSP), novu modularnu arhitekturu koja će podržavati i motore kao generatore, ali u srži ostaje posvećena baterijskim električnim modelima.
Ovaj kontrast jasno pokazuje koliko je europska industrija razjedinjena. S jedne strane, Stellantis odustaje od tvrdih obećanja, opravdavajući to poslovnom realnošću i potražnjom koja ne prati tempo politike. S druge strane, Audi i dalje nastoji oblikovati narativ u kojem je električni automobil jedini održivi odgovor na klimatske izazove, unatoč slabijim prodajnim rezultatima. Naime, prošle godine udio električnih auta u globalnoj prodaji Audija bio je tek 9,7 posto.
Europska komisija ovih je dana dodatno zakomplicirala situaciju najavom da će revizija cilja iz 2035. stići već 2025., umjesto 2026. godine. U takvoj neizvjesnosti i proizvođačima je teško birati smjer za budućnost odlučivati u što moraju više investirati.
Vrisak.info
