Nekada je bilo jednostavno: valjalo je samo odabrati pravu dimenziju guma i to je bilo to. Zimske, ljetne, cjelogodišnje, skuplje ili jeftinije marke… odabir je bio potpuno individualan. Međutim, ti su dani odbrojani i danas se pri kupnji guma mora obraćati pozornost na znatno više detalja.
Ključna je riječ homologacija. I to ne neka koju izdaje neka državna agencija, već homologacija koja je nastala kao proces suradnje proizvođača automobila i proizvođača gume. Oni godinama rade na razvoju gume koja radi u potpunom skladu s automobilom, pa takvoj gumi daju i homologaciju. Svaka marka ima drugu homologacijsku oznaku pa bi se prilikom kupnje automobila valjalo raspitati ima li guma traženu oznaku. A to može prevenirati brojne probleme.
Krešimir Šćrbec, vlasnik poznate vulkanizerske radionice u Zagrebu, tvrdi kako gume bez homologacije za određeni model više ne žele ni prodavati jer to njihovim mušterijama može stvoriti velike probleme: “Znamo za slučajeve da je netko došao u ovlašteni servis prijaviti tvornički kvar, siguran da će se on riješiti pod jamstvom, pa je ostao nemalo iznenađen što kvar nije priznat samo zato što zamjenske gume nisu imale potrebnu homologaciju.”
Isto nam je potvrdio i sugovornik koji rukovodi servisom ovlaštenim za marke jedne poznate njemačke korporacije: “Ako netko dođe s kvarom na mehanizmu za otvaranje prozora ili korozijom, naravno da ćemo priznati to pod jamstvom, bez obzira na gume. Međutim, ako je riječ o nekom kvaru na sustavu ovjesa – koji je izravno vezan s gumama – morat ćemo vidjeti ima li to kakve veze, a ako ima, postoji i realna mogućnost da ćemo odbiti napraviti popravak pod jamstvom.”
Šćrbec tvrdi kako pravilo vrijedi i obrnuto, odnosno da proizvođači guma neće pristati na zamjenu problematičnih pneumatika u jamstvenom roku ako su na neki automobil stavljene one bez valjane homologacije. “Imamo primjer kod Tesle. Naime, vlasnik jednoga je došao požaliti se, nakon samo nekoliko tisuća kilometara s novim gumama, da su one previše potrošene. I bile su: naime, električna vozila imaju veliku masu i ogroman okreni moment te više troše gume nego obični automobili. Problem je bio što je kupljena kriva guma. Gospodin je mogao odabrati potpuno istu gumu s homologacijom.”
Stoga sada proizvođači guma na svoje pneumatike stavljaju i posebne oznake – EV, E+, E ili nešto slično – što znači da je guma predviđena i za karakteristike električnih automobila. Slična je stvar i sa SUV vozilima. Ona su možda napravljena na istoj platformi kao i neki mali, kompaktni ili automobili srednje klase, ali su od njih redovito teža. Stoga proizvođači guma posebno označavaju gume koje su dobre za takav tip vozila, primjerice oznakom HL, odnosno “Heavy load”, što znači da imaju kruću karkasu te bolje podnose povećanu masu.
Priča o homologaciji guma posebno je važna, naravno, za vozila sportskih performansi te moderne hibridne i električne automobile i nema toliko veze s “običnim” automobilima, kakvi se većinom voze hrvatskim cestama, iako se homologacije polako spuštaju i na razinu svakodnevnih vozila. Ako je riječ o “normalnim” automobilima, za njih je važno da uvijek imaju dobre gume, čak i ako se radi o jeftinim markama. Bolje jeftine nove nego “ćelave” stare.
Vrisak.info
