Prodaja električnih automobila u svijetu porasla je za 54 posto u 2017. godini, premašivši razinu od tri milijuna vozila, objavila je u srijedu u izvješću Međunarodna agencija za energetiku (IEA).
U Kini, najvećem tržištu električnih vozila u svijetu, prodaja je također porasla za polovinu, ali njihov je tržišni udio ostao mali i iznosio je 2,2 posto.
Daleko najveći udio električna vozila imaju u Norveškoj, od 6,4 posto, što je još uvijek skromno, napominju u IEA-i, prenosi 24sata.hr.
Iskazuju ipak optimizam u prognozama za sektor.
“Poticajne mjere i smanjenje troškova vjerojatno će dovesti do znatnog rasta tržišnog udjela (električnih automobila) u promatranom razdoblju do 2030. godine”, navodi se u izvješću.
Ukoliko dužnosnici budu poštivali aktualne obveze prema okolišu, „broj električnih lakih komercijalnih vozila na cesti dosegnut će 125 milijuna do 2030. godine“, ističu u IEA-i.
Ukoliko pak budu ambiciozniji, njihov bi broj mogao u tom razdoblju narasti i do 220 milijuna, dodaju.
Upozoravaju pritom da bi vlade trebale preuzeti inicijativu kako bi automobili budućnosti pretekli benzinsku i dizelsku konkurenciju.
“Glavna tržišta po obujmu (Kina) i udjelu u prodaji (Norveška) pokreću najsnažnije inicijative”, naglašavaju u IEA-i.
“Što se tiče predstojećeg razdoblja, najjače političke signale trenutno šalju ciljevi za električne automobile u Kini i u Kaliforniji, kao i nedavni prijedlog Europske unije o standardima emisija ugljičnog dioksida za 2030.”
EU se obvezao smanjiti za 40 posto emisiju stakleničkih plinova u odnosu na razine iz 1990. godine i povećati uporabu obnovljivih izvora energije za najmanje 27 posto.
Francuska, čija je automobilska industrija druga u Europi, nakon njemačke, otišla je i korak dalje, najavivši da do 2040. godine namjerava obustaviti prodaju benzinskih i dizelskih vozila u sklopu ambicioznog plana ostvarivanja zacrtanih ciljeva iz Pariškog sporazuma o klimi.
Električna vozila koriste baterije umjesto benzina ili dizela, čime se znatno smanjuju onečišćenja okoliša. Prate ih i određene kontroverze.
Tako je ključna sirovina za proizvodnju baterija kobalt koji je najviše vadi u sukobima zahvaćenoj Demokratskoj Republici Kongo. Skupine za ljudska prava upozoravaju na korupciju u industriji kobalta i često vrlo loše uvjete rada rudara u toj zemlji.
