Nova regulativa Europske unije mogla bi značajno utjecati na tržište rabljenih dizelskih vozila u regiji. Nakon najavljenih drastičnih mjera, starija dizelska vozila, a posebice ona bez ekološki prihvatljivih DPF filtra postupno će biti uklonjena s prometnica u zemljama članicama EU-a.
Cilj ove odluke je smanjenje onečišćenja zraka i povećanje sigurnosti u prometu.
Međutim, očekuje se da bi takva vozila mogla pronaći put do tržišta zemalja koje nisu članice EU-a, uključujući Bosnu i Hercegovinu i širu regiju.
Stroži tehnički pregledi i nova pravila usmjerena su na automobile bez filtra čestica (DPF), kojih je na europskim cestama na milijune, piše Večernji list.
Zamjena DPF filtra može stajati i do 2500 eura, zbog čega mnogi vlasnici posežu za alternativnim rješenjima poput čišćenja, “bušenja” ili potpunog uklanjanja iz ispušnog sustava.
Ako Europska unija usvoji predložene mjere, milijuni vlasnika dizelskih motora suočit će se s teškom odlukom – ili platiti skupe popravke ili reći zbogom svojim automobilima.
Mnoga od tih vozila vjerojatno će završiti u istočnoj Europi i na Balkanu, što bi moglo dovesti do prenatrpanosti tržišta i samo pomaknuti problem zagađenja. Ako dođe do prezasićenosti tržišta, to bi moglo utjecati i na niže cijene automobila u regiji, prenosi Indikator.
Možda to u konačnici neće biti ni loše za BiH s obzirom na starost vozila i zagađenje koje ta vozila stvaraju. BiH, naime, ima najstariji vozni park u Europi.
U protekloj, 2024. godini u Bosni i Hercegovini ukupno su registrirana 1,295.224 cestovna vozila, što u odnosu na 2023. godinu (1,233.783) predstavlja povećanje od 61.441 vozila, odnosno od 4,98%.
U Federaciji Bosne i Hercegovine ukupno su registrirana 777.993 cestovna motorna i priključna vozila ili 60,07% od ukupnog broja registriranih cestovnih vozila na području BiH, u Republici Srpskoj 476.077 ili 36,76% od ukupnog broja registriranih cestovnih vozila na području BiH, dok su u Distriktu Brčko registrirana ukupno 41.154 cestovna vozila ili 3,18% od ukupnog broja registriranih cestovnih vozila na području BiH.
Prema dostupnim podacima o ukupnom broju registriranih motornih vozila, može se zaključiti da prosječna starost motornih vozila u Bosni i Hercegovini iznosi 17 godina, što znači da je prosječna starost ostala ista odnosno nepromijenjena u odnosu na prethodnu (2023.) godinu.
Više od 8% registriranih vozila još uvijek čine konvencionalna vozila (starija od 1991. godine), dok se vozila s Euro 1, Euro 2 i Euro 3 normama i dalje drže u značajnom postotku ukupnog voznog parka.
Za 2024. godinu broj vozila s Euro 3 motorom čini 21,08%, dok vozila s Euro 4 motorima čine 22,54% ukupnog broja registriranih vozila.
Na osnovi tih podataka može se primijetiti da je gotovo polovina voznog parka još uvijek s motorima Euro 3 i Euro 4, što upućuje na potrebu za daljnjim unaprjeđenjem ekoloških standarda vozila.
Međutim, što se tiče modernizacije voznog parka, vidljiv je značajan porast broja vozila s Euro 5 i Euro 6 motorima, koja zajedno čine oko 38% ukupnog broja registriranih vozila.
Tako je broj vozila s Euro 5 motorima porastao s 265.809 u 2023. na 316.651 u 2024. godini, dok broj vozila s Euro 6 motorima također bilježi porast sa 141.317 na 176.871, čime se potvrđuje trend smanjenja udjela starijih vozila.
Posebno se izdvaja i postojanje vozila s EEV (Enhanced Environmentally Friendly Vehicle) normom, koja čine samo 0,15% ukupnog broja vozila.
Ovaj prijelazni standard između Euro 5 i Euro 6 upućuje na napore u tranziciji prema ekološki prihvatljivijem voznom parku. Čak 74,19% registriranih vozila u Bosni i Hercegovini koristi dizel kao pogonsko gorivo, što čini dominantni udio u voznom parku.
Benzin je drugi najzastupljeniji izvor pogonskog goriva, s 22,59% vozila koja ga koriste, dok vozila na biodizel čine svega 0,0137%.
Navedeni podaci upućuju na značajnu zastupljenost starijih vozila u voznom parku Bosne i Hercegovine, što može imati utjecaj na aspekte poput sigurnosti prometa, energetske učinkovitosti i usklađenosti sa suvremenim ekološkim normama.
Uspoređujući broj registriranih vozila po starosnoj strukturi, odnosno prema eurostandardima, možemo zaključiti da se, kako starosna tako i ekološka, struktura voznog parka u našoj zemlji iz godine u godinu blago mijenja i da bosanskohercegovačkim cestama prometuje sve veći broj vozila s višim eurostandardima, ali, nažalost, još uvijek ne istim intenzitetom kako raste ukupan broj registriranih vozila u našoj zemlji.
Najskuplji automobil uvezen u BiH vrijedi više od pola milijuna KM
Vrisak.info
