Mnogi vozači vjeruju da su zimske gume potrebne tek kad padne prvi snijeg, no istina je potpuno drugačija.
Ključna granica je 7°C, temperatura ispod koje fizika preuzima kontrolu, a razlika između ljetnih i zimskih guma može raditi razliku između života i smrti, čak i na potpuno suhom asfaltu.
Ključna razlika između ljetnih i zimskih guma ne leži u njihovoj sposobnosti svladavanja snježnih nanosa, već u samom kemijskom sastavu. Ljetne, pa čak i cjelogodišnje gume, dizajnirane su za optimalne performanse na višim temperaturama.
Čim se termometar spusti ispod granice od 7°C, ta smjesa počinje se stvrdnjavati, gubi elastičnost i postaje poput tvrde plastike. Posljedica je drastično smanjenje prianjanja na podlogu, bez obzira je li cesta suha, mokra ili zaleđena.
S druge strane, zimske gume sadrže znatno veći udio prirodnog kaučuka i silicijevog dioksida (silike), što im omogućuje da ostanu mekane i fleksibilne čak i na debelim minusima.
Ta elastičnost ključna je jer omogućuje gumi da se prilagodi mikroskopskim neravninama na cesti i zadrži maksimalan kontakt s podlogom, što je temelj sigurne vožnje.
Osim nevidljive kemije, razlike su i očite. Gazni sloj zimskih guma ima znatno agresivniji dizajn s dubljim i širim utorima koji su projektirani da učinkovito izbacuju vodu, snijeg i bljuzgavicu, čime se smanjuje rizik od opasnog akvaplaninga. Još važnije, njihova površina prekrivena je tisućama sitnih, valovitih ureza poznatih kao lamele.
One funkcioniraju kao mikroskopski zupci koji se doslovno “urezuju” u snijeg i led, stvarajući dodatne rubove za prianjanje tamo gdje bi se ljetna guma ponašala kao skija.
Zanimljivo je da zbijeni snijeg u utorima zimske gume dodatno pojačava trakciju, jer ništa ne prianja na snijeg bolje od samog snijega.
Moderni sustavi poput pogona na sve kotače (AWD) ili kontrole proklizavanja mogu pomoći pri kretanju, ali su beskorisni kod kočenja i upravljanja ako gume nemaju kontakt s podlogom.
Zaustavni put – razlike koje spašavaju živote
Nezavisna testiranja, poput onih koje provodi ADAC, pokazuju da će se na snijegom prekrivenoj cesti pri brzini od samo 50 km/h vozilo s ljetnim gumama zaustaviti čak 31 metar kasnije od onog sa zimskim gumama – to je duljina gotovo sedam automobila.
Na zaleđenoj cesti, čak i pri gradskoj brzini od 30 km/h, automobil sa zimskim gumama zaustavit će se 11 metara ranije. Ta razlika često je veća od širine pješačkog prijelaza ili cijelog raskrižja i izravno odlučuje o tome hoćete li izbjeći nesreću.
Čak i na mokrom, hladnom asfaltu pri 7°C, zaustavni put može biti duži za nekoliko ključnih metara, što dokazuje da zimska guma nije samo za snijeg, već za hladne uvjete općenito.
Ulaganje u set kvalitetnih zimskih guma stoga nije trošak, već investicija u sigurnost koja štiti vas, vaše suputnike i druge sudionike u prometu. Zaboravite na mitove i oslonite se na znanost – kada temperature konstantno padaju ispod 7°C, vrijeme je za zimske gume, bez obzira na to što kaže vremenska prognoza. Ta odluka jedna je od najvažnijih koje kao vozač možete donijeti tijekom hladnijih mjeseci.
Kako pravilno odabrati zimske gume
Prilikom odabira zimskih guma ključno je obratiti pažnju na nekoliko faktora kako biste osigurali maksimalnu sigurnost. Uvijek koristite dimenzije koje je propisao proizvođač vašeg vozila, a koje možete pronaći u priručniku ili na naljepnici na vratima.
Prava zimska guma, osim obavezne oznake M+S (Mud+Snow), mora imati i simbol pahuljice unutar planine s tri vrha (3PMSF), što je jedino jamstvo da je guma prošla stroge testove za teške zimske uvjete. Zakonski minimum za dubinu profila je 4 mm, jer sve pliće od toga drastično gubi svojstva.
Važno je provjeriti i DOT oznaku koja otkriva datum proizvodnje – gume starije od pet godina gube na elastičnosti. Najvažnije pravilo je uvijek mijenjati sve četiri gume, jer kombiniranje zimskih i ljetnih guma može dovesti do opasne destabilizacije vozila.
Vrisak.info
