Avangardna 43-kilometarska četverotračna dionica dio je današnjeg Autobahna A5 (440 km: Hattenbach – Frankfurt – Darmstadt – švicarska granica, u pravcu Basela).
Bio je to jedan od pothvata kojim je vodstvo Nacističke stranke 1930-ih u Njemačkoj osiguralo ‘gospodarsko čudo’, koje je nažalost bilo generator ratnog potencijala. Njemačku kovanicu Autobahn 1929. je osmislio i uveo u građevinske planove njemački inženjer Robert Otzen (1872. – 1934.).
Zanimljivo, prva dionica budućeg Autobahna bila je AVUS (Automobil-Verkehrs- und Übungsstrasse), dugačak 8,3 km, koji je do 1940. služio za utrke i istraživanja, ne i za običan promet, a prva duža autocestovna dionica (50 km) otvorena je 21. rujna 1924., između Milana i Varesea.
Ali, upravo prva službena dionica Autobahna, Frankfurt – Darmstadt, dugačka 14 km, otvorena na jučerašnji dan prije 85 godina smatra se početkom prvog autocestovnog sustava na svijetu.
Na njoj je 28. siječnja 1938. Rudolf Caracciola, posebno ‘ispeglanim’ Mercedes-Benz W125, projurio brzinom 432,7 km/h, što je gotovo osam desetljeća bila najveća brzina postignuta na službenoj prometnici.
Zanimljivo, poslužila je kao model za izgradnju prve autoceste u SAD-u, Pennsylvania Turnpike, dugačke 580 km, od New Castlea do Trentona, piše Autoportal.hr
Vrisak.info
