Angelina Eichhorst, direktorica pri Europskoj službi za vanjske poslove (EEAS) za zapadnu Europu, zapadni Balkan, Veliku Britaniju i Tursku, i Matthew Palmer, član Više strane službe State Departmenta, posebni izaslanik Sjedinjenih Američkih Država za nadgledanje procesa izborne reforme u Bosni i Hercegovini, u Neumu su okupili lidere i predstavnike političkih stranaka u BiH kako bi razgovarali o izmjenama izbornog zakona.
Na dnevnom redu Neumskih pregovora nalazi se prijedlog međunarodne zajednice – Europske Unije i Sjedinjenih Američkih Država, koji se odnosi na paket mjera s ciljem poboljšanja integriteta i transparentnosti izbornog procesa u BiH, piše Oslobodjenje.ba.
O prijedlogu su jučer raspravljali i članovi Interresorne radne skupine za izmjenu izbornog zakonodavstva Bosne i Hercegovine.
“S obzirom na to da je paket mjera za poboljšanje integriteta ključni element cjelokupne reforme, jasno je da nikakav napredak ne može biti ostvaren bez njegovog usvajanja u skladu s ključnim prioritetima iz Mišljenja Europske komisije, uključujući provedbu preporuka OSCE/ODIHR-a, Venecijanske komisije i GRECO-a”, navedeno je u prijedlogu koji je dostavljen uoči posljednje runde pregovora.
Prema dokumentu, lideri političkih stranaka u posljednjem tjednu studenog dogovorili su prioritetna područja, koja se odnose na
1) odgovarajuće financiranje SIP-a i izbora;
2) sastav i način izbora članova biračkih odbora;
3) jačanje integriteta rukovanja i brojanja glasačkih listića, uključujući i mogućnost uvođenja novih tehnologija;
4) povećavanje preciznosti i transparentnosti Središnjeg biračkog popisa;
5) preciznije definiranje zabranjenog govora, bolja kontrola vođenja kampanje prije izbora;
6) poboljšanje kontrole financiranja kampanja i političkih stranaka;
7) osiguravanje jednakosti glasova kroz reviziju granica izbornih jedinica.
Sredinom prosinca međunarodna zajednica putem organizacija je s članovima Interresorne radne grupe razmatrale navedena prioritetna područja.
“Naš zaključak s ovog sastanka je da postoji široka i izražena predanost implementaciji paketa mjera za poboljšanje integriteta izbora, uz neslaganja u vezi pojedinih pitanja. Posebno je bilo neslaganja u vezi načina na koji bi se trebalo jamčiti financiranje izbora, bi li se trebao dodijeliti poseban status SIP-u kroz Zakon o financiranju institucija BiH i bi li SIP trebao biti ovlašten da usvaja odluke proprio motu o jednakosti glasova ili granicama izbornih jedinica”, navedeno je u prijedlogu, uz objašnjenje metodologije kreiranja samog dokumenta koji se nalazi na stolu pregovarača.
Naglašeno je da paket predstavlja minimum koji bi omogućio bh. institucijama i političkim strankama da započnu s ponovnim uspostavljanjem povjerenja javnosti u integritet izbornog procesa, kao i da međunarodna zajednica očekuje da neće biti problema da se prijedlog uvrsti u bilo koji širi politički sporazum.
U Općim odredbama prijedloga, naznačeno je, između ostalog, da se “utvrđuje nespojivost kod obnašanja više dužnosti i uvodi mandat za izabrane dužnosnike koji ostaje na mirovanju pod određenim okolnostima”.
Predloženo je i uvođenje strožih kriterija prilikom izbora potencijalnih članova biračkih odbora (nemogućnost sudjelovanja za ranije članove sa zadnjih općih ili lokalnih izbora), kao i jače odredbe OIP-a, te uvođenje odgovornosti SIP-a za blagovremenu nabavu i osiguravanje optičkih skenera, čitača otisaka prstiju i pripadajuće tehničke opreme. Predložene su i izmjene koje su usmjerene ka davanju ovlasti SIP- u da izradi podzakonske akte u slučajevima gdje se rezultati elektronskog i ručnog brojanja ne podudaraju.
Kada se radi o Središnjem biračkom popisu, razmatra se i uvrštavanje izmjene ka daljem određivanju statusa izvoda iz Središnjeg biračkog popisa, kao javne isprave i obaveza da se osigura blagovremena i redovna inspekcija u svrhu integriteta, kao i uvođenje izvanredne registracije na zahtjev SIP-a, kao što je propisano SIP-ovim podzakonskim aktom. Predloženo je i uvođenje podataka o otisku prsta kao dio Središnjeg biračkog popisa.
Prijedlog razjašnjava proceduru ovjere političkih subjekata, omogućava elektronsku prijavu za ovjeru sudjelovanja na izborima, povećava broj potpisa za sudjelovanje na izborima (što se inače odrazi na trgovinu mjestima u biračkim odborima), onemogućava bilo kakve promjene na kandidacijskim listama nakon njihove ovjere od strane SIP-a BiH, osim u slučaju očitih tehničkih pogrešaka.
Predloženo je i određivanje ovlasti SIP-a da izda podzakonske akte vezane za dizajn, tiskanje, kontrolu izdanih listića, da kroz podzakonske akte uredi situacije u kojima optički skeneri ne funkcioniraju, te utvrđivanje upotrebe biometrijskog otiska prsta kao sredstva za provjeru identiteta birača, kao i slučajeve u kojima se takvi podaci ne mogu dati.
Razmatra se i mogućnost podnošenja pritužbi putem elektronske aplikacije, uvođenja zabrane vođenja plaćene prijevremene izborne kampanje u elektronskim, tiskanim medijima ili drugom obliku javnog oglašavanja, uvođenje izričite obaveze političkih subjekata da u roku od 15 dana od dana izbora uklone materijale koji se koriste u svrhe izborne kampanje itd.
U poglavlju koje se odnosi na skupštine županije, općinska vijeća/skupštine i gradska vijeća/skupštine, predloženo je da se usklađuje broj zastupnika u skupštinama (gradske/općinske/županijske) s odgovarajućim brojem birača s pravom glasa, čime se prilagođava kategorizacija broja mandata po biračkoj populaciji, kao i uvođenje obaveze SIP-a da 90 dana prije datuma izbora dostavlja podatke o broju birača po gradu/općini/županiji radi ažuriranja statuta radi usklađivanja broja zastupnika u skupštinama s Izbornim zakonom BiH i postupanje SIP-a kada dođe do nenamjernih promjena u kandidaturi propisane zakonom između tiskanja glasačkih listića i dana izbora i između dana izbora i preuzimanja mandata (npr. smrt kandidata).
Prijedlogom su tretirani i ponovljeni, odgođeni i prijevremeni izbori, financiranje kampanje, mediji, izborni promatrači, kaznene odredbe, Brčko distrikt u okviru tehničkih izmjena…
Vrisak.info