Prema još neslužbenim podacima iznadprosječna toplina obilježila je studeni koji nikako nije opravdao svoje ime. Naime, samo je rijetko gdje u unutrašnjosti u svega nekoliko dana zabilježena negativna minimalna temperatura, a maksimalna temperatura je veći dio mjeseca bila iznad prosjeka, ponekad i znatno, kažu iz Državnog hidrometeorološkog zavoda.
Na Jadranu je pak pozitivno odstupanje i minimalne i maksimalne temperature bilo gotovo konstantno. Oborine su ponegdje bile rekordne, i uglavnom u većem dijelu zemlje kiše je palo više od prosjeka, a samo u višem gorju palo je i malo snijega. Stoga se mnogi, rekli bi s pravom, pitaju hoće li već jednom ta zima pokazati pravo lice s obzirom na njen skori početak – barem u klimatološkom smislu (klimatološki početak zime je 1. 12., a astronomski 22. 12. 2019. u 5:09 SEV).
Prvi dani prosinca, kako sada stvari stoje, ipak donose dašak zime uz zahladnjenje i buru na Jadranu te moguć snijeg, i to ne samo u gorju. A prema dostupnom prognostičkom materijalu koji se koristi za izradu dugoročnih prognoza u Službi za vremenske analize i prognoze DHMZ-a, prilično je velika vjerojatnost da ova zima (2019/2020), gledajući u cjelini, bude iznadprosječno topla. Međutim, to ne znači da tijekom zime neće biti razdoblja, kada uz prodore hladnog zraka, temperatura može biti i osjetno niža od uobičajene.
Prognoza količine oborine na sezonskoj skali mnogo je složenija od prognoze temperature, pa je i njena pouzdanost za dulje razdoblje manja. Što se ove zime tiče, zbog specifične sinoptičke situacije (moguće jače ciklonalne aktivnosti iznad sjevernog Atlantika i sjeverne Europe te naglašenijeg utjecaja Azorske anticiklone nad područjem Mediterana) nema izraženog signala za veće odstupanje količine oborine od višegodišnjeg prosjeka pa je vjerojatna količina oborine oko uobičajene ili moguće malo manja od toga. Pritom treba naglasiti da se u hladnom dijelu godine u sezonskim prognozama ne može precizirati tip oborine (kiša, snijeg, susnježica, kiša koja se smrzava na tlu). Isto tako valja imati na umu da su tijekom zime svakako moguća i razdoblja s manje oborine nego što je uobičajeno, ali i lokalno izraženija oborina, dakle i obilnija kiša ili snijeg.
Na kraju treba naglasiti da uz informacije koje nam donosi sezonska prognoza, svakako valja pratiti i vremenska izvješća i upozorenja koja se odnose na kraće razdoblje, osobito kada su u pitanju vremenski ekstremi, kao što su obilne količine oborine, nagla zahladnjenja ili zatopljenja.
Sezonska prognoza za zimu u skladu je s prognozom Klimatskog foruma za jugoistočnu Europu (SEECOF) te Klimatskog foruma za područje Mediterana i sjeverne Afrike.
Sezonska prognoza je vrsta dugoročne prognoze i rezultat je interpretacije velike količine dostupnog prognostičkog materijala. Sezonska prognoza Službe za vremenske analize i prognoze DHMZ-a ponajprije se odnosi na podatke dobivene računalnim modelom za dugoročnu prognozu, a koje DHMZ, kao predstavnik Republike Hrvatske, preuzima iz Europskog centra za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF) čije je sjedište u Readingu, Velika Britanija. U obzir se uzimaju i dugoročne prognoze ostalih velikih meteoroloških službi iz Velike Britanije (Met Office), Francuske (Meteo France), Italije (CMCC), Njemačke (DWD), SAD-a (IRI, International Research Institute for Climate and Society, University of Columbia; CPC, NOAA) i Japana (JAMSTEC – Japanska meteorološka agencija), piše DHMZ.
Vrisak.info
