Visokom dužnosniku SDA, Denisu Zvizdiću zasmetao je “non-paper” o Bosni i Hercegovini koji je inicirala Hrvatska. On je ustvrdio da je neprihvatljiv svaki pokušaj da se bez konzultacija s političkim akterima u BiH pokreću inicijative koje se bave Bosnom i Hercegovinom, uključujući i taj “non-paper” koji je Hrvatska početkom tjedna predstavila ministrima vanjskih poslova EU-a, piše Hrvatski Medijski Servis.
Podsjećamo, hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman je u ponedjeljak u Bruxellesu svojim kolegama iz država članica EU predstavio non-paper koji se tiče upravo stanja u BiH a inicijativu su u startu poduprle još i Slovenija, Mađarska, Bugarska, Grčka i Cipar.
Riječ je o inicijativi pokrenutoj prije više od tri mjeseca a dokument je usuglašavan sa zemljama koje su bile sklone podržati ga. Taj dokument bit će podloga za raspravu o Bosni i Hercegovini na sljedećem sastanku ministara vanjskih poslova EU-a u okviru rasprave o zapadnom Balkanu.
“Hrvatska je pokretač ove inicijative kojom želimo predstaviti Bosnu i Hercegovinu kao važno pitanje za Europsku uniju, koja bi trebala biti vidljivija na geopolitičkom prostoru jugoistoka Europe”, pojasnio je ranije Grlić Radman.
No Zvizdić, koji je potpredsjednik SDA, i ujedno jedan od tri rotirajuća predsjedatelja Zastupničkog doma Parlamenta BiH sada kaže kako je to “pogrešan put” jer se Zagreb o inicijativi nije konzultirao sa Sarajevom.
“Može se dogoditi da institucije EU doista usvoje neki dokument o BIH a da ga Vijeće ministara i Parlament BiH ne prihvate. Što smo onda dobili”, kazao je Zvizdić za BHT 1.
Istaknuo je kako je u vrijeme kada je bio predsjedatelj Vijeća ministara BiH imao veoma blisku i korektnu suradnju s hrvatskim premijerom Andrejom Plenkovićem pa bi tako trebalo raditi i sada.
“Očekujem od susjeda pomoć, ali ne oktroirana rješenja”, kazao je Zvizdić.
Prema dostupnim informacijama o sadržaju hrvatskog non-papera o BiH za koji Grlić Radman kaže kako je dobro prihvaćen među ministrima EU, u njemu su zapravo istaknuti ciljevi koje BiH mora ostvariti u provedbi reformi, uključujući tu provedbu presuda Europskog suda za ljudska prava te promjene izbornog zakona.
“Fragmentirani politički krajolik, kao i ozračje nepovjerenja između političkih predstavnika u Bosni i Hercegovini često uzrokuje funkcionalnu blokadu institucija i nazadovanje u ključnim reformama. Samo uz čvrsto sidrenje za europske vrijednosti i i standarde građanskih i političkih prava sva tri konstitutivna naroda i svih njezinih građana, država može ojačati svoju stabilnost i napredovati. Da bi se to ostvarilo, ključne reforme, uključujući reformu izbornog zakona trebaju biti usvojene bez daljnjih odgađanja prije općih izbora 2022. godine”, stoji uz ostalo u dokumentu.
Zvizdić, poželjna i nepoželjna oktroirana rješenja
Referirajući se na Zvizdićevu tvrdnju da “non-paper” koji je inicirala Hrvatska predstavlja oktroirani dokument može se zaključiti da ovom bošnjačkom dužnosniku inicijativa smeta samo zato što ju je inicirala Republika Hrvatska, piše Hrvatski Medijski Servis.
U prilog tomu ide činjenica da je Zvizdić u ne tako davnoj prošlosti podržavao slične diplomatske aktivnosti koje su, istini za volju, dolazile s drugih adresa, a ne sa Zrinjevca.
Tako je Zvizdić 11. prosinca 2018. godine, dakle koncem svog mandata na mjestu predsjedatelja Vijeća ministara BiH, za “Glas Amerike” kazao da bi “umjesto britansko-njemačke mogla uslijediti njemačko-američka inicijativa prema Bosni Hercegovini”. Zanimljivo, tada Zvizdiću ništa nije bilo problematično niti je diplomatske napore ovih zemlja prema BiH nazivao oktroiranima.
-Riječ je opet o dvije zemlje koje su zaista veliki prijatelji čitave BiH i svih njenih naroda i građana. Oni ne preferiraju bilo koga unutar BiH, jer je riječ o zemljama koje su istinski promotori demokratskih vrijednosti – rekao je Zvizdić prije dvije i pol godine.
Tada je smatrao da bi takva inicijativa dodatni poticaj budućim vlastima u BiH da nastave s pozitivnim trendovima u oblasti evropskih integracija, ekonomskog razvoja, borbi protiv ekstremizma i kriminala i neophodnosti da regionalne odnose dovedu na nivo međusobnog razumijevanja i reciprociteta.
Usporedimo li ove dvije izjave razvidno je da Zvizdić reformske agende inicirane od zapadnih diplomata objeručke prihvaća, dok ovu koja dolazi iz Hrvatske (i što je važno podržale su ga i mnoge druge države) odjednom neosnovano naziva oktroiranjem.
Da je kojim slučajem inicijator spomenutog neslužbenog diplomatskog dokumenta bila Grčka (koja je poduprla inicijativu Hrvatske) i da su ga podržale Slovenija, Mađarska, bugarska Cipar izvjesno je da Zvizdić ne bi govorio u kategorijama oktroiranog rješenja.
Vrisak.info
