Naputak Središnjeg izbornog povjerenstva BiH ( SIP) , kojim se anulira presuda Ustavnog suda BiH po apelaciji Bože Ljubića, i oživljavaju nametnute, neustavne odredbe Izbornog zakona BiH još je jednom potvrdio diskriminaciju Hrvata u izboru njihovih predstavnika u Dom naroda Parlamenta Federacije BiH, piše Hrvatski Medijski Servis.
Prema tom naputku iz Unsko-sanske županije u kojoj, od ukupno 260.000 stanovnika, živi tek 5000 Hrvata, bira se jedan predstavnik Hrvata, jedanako kao i iz Bosansko-podrinjske županije gdje žive tek 24 Hrvata, kao i iz Posavske županije gdje je 35.000 građana hrvatske nacionalnosti.
Podsjetimo, presuda Ustavnog suda BiH nalaže izjednačavanje vrijednosti glasa svakog pripadnika tri konstitutivna naroda i ostalih, u izboru za Dom naroda Parlamenta FBiH, kako bi se osiguralo legitimno predstavljanje tri naroda, odnosno natkrovljujuće načelo Ustava BiH o konstituitivnosti i jednakopravnosti Bošnjaka, Hrvata i Srba. To se, kao što stoji i u presudi osigurava srazmjernim, proporcionalnim predstavljanjem svakog od tri naroda. Budući da u Domu naroda svaki od nacionalnih klubova ima po 17 izaslanika, matematičkim izračunom dođe se do podatka da na svakih 5,88 posto pripadnika jednog naroda dođe jedan izaslanik tog naroda u Domu naroda.
Protuustavni i diskriminirajući naputak SIP-a
U Unskosanskoj županiji živi malo više od 1 posto od ukupnog broja Hrvata u BiH. Sve da su svi Hrvati s pravom glasa izašli na izbore, zbog svoje malobrojnost oni nisu mogli izabrati ni jednog zastupnika u Skupštinu USŽ. No, prema nakaradnom Izbornom zakonu BiH, koji je protivan presudi Ustavnog suda BiH, a u pravni poredak vraćen protuustavnim naputkom SIP-a, dovoljno je da se netko od zastupnika u županijskoj skupštini izjasni kao Hrvat, i po automatizmu, može biti izabran u Klub Hrvata Doma naroda Parlamenta FBiH. S pravom da kao i drugi izaslanici odlučuje o interesima naroda, koji ga nije izabrao. U Skupštini USŽ Anel Šahinović (iz Abdićeve Laburističke stranke) i Ramiz Halkić ( iz SDP-a) izjasnili su se kao Hrvati. Kako su i jedan i drugi glasovali za sebe, rezultat je bio neriješen, pa je SIP žrijebanjem odlučio kao će Hrvate iz te županije “predstavljati” Šahinović, direktor komunalnog poduzeća iz Velike Kladuše. Iako je jasno da on, bez obzira osjećali se usitinu Hrvatom ili ne, Hrvate predstavljati ne može, jer ga oni nisu mogli izabrati.
Još tragikomičnija situacija je u Bosansko-podrinjskoj županiji, gdje se 2013. popisalo ukupno 24 Hrvata, s tim da pravo glasa ima njih manje od 20. U toj županiji u prošlom sazivu Dom naroda Hrvate je “predstavljao” Edin Fejzić ( Stranka dijaspore), a tako će po svemu sudeći biti i u novom sazivu Doma naroda. Glas Fejzića i Šahinovića, koje su, u skupštine Unsko-sanske i bosansko-podrinjske županije izabrali Bošnjaci, po naputku SIP-a vrijedit će, kakvog li apsurda, dva puta više nego glas Ilije Ilića koji će u Domu naroda predstavljati 35.000 posavskih Hrvata. Naime, SIP, je protuustavno odlučio kako će se u Klub Hrvata Doma naroda birati po jedan izaslanik i iz Unskosanske, kao i iz Bosansko-podrinjske i Posavske županije. Drugim riječima da glas 24 Hrvata iz BPŽ i 35.000 Hrvata iz Posavske županije vrijede jednako, vraćajući, time od Ustavnog suda BiH, ukinutu diskriminaciju ponovno u pravni poredak zemlje.
Na isti način zastupnici izabrani s listi, i po članstvu i po biračkom tijelu, predominantno bošnjačkih stranaka; Naše stranke, DF-a i SDP-a, iz Sarajevske (Damir Marijanović, NS), Tuzlanske ( Boris Krešić, DF) i Zeničkodobojske(najvjerojatnije Vedran Kaser, SDP) županije, zastupat će u Klubu Hrvata narod koji ih nije izabrao.
Šest bošnjačkih Hrvata dovoljno za pretvaranje FBiH u bošnjački entitet
Da je, kojim slučajem SIP BiH do kraja podlegao pristiscima političkog i medijskog Sarajeva i da se pri raspodjeli mandata u Domu naroda koristio popis iz 1991. ( za što ne postoji nikakvo pravno utemeljenje) iz Zeničko-dobojske županije birala bi se dva Hrvata, a ne jedan Hrvat, s velikim izgledom da i taj drugi bude iz reda bošnjačkih stranaka. Šest Hrvata, ili onih koji se tako izjasne, izabranih u parlamente većinski bošnjačkih županija, pa odatle u Klub Hrvata Doma naroda Federalnog parlamenta, prema ustavnim amndmanima, koje je nametnuo Wolfgang Petritsch, bilo bi dovoljno da se, po treći put, Federaciju BiH pretvori u bošnjački entitet, što se u dva mandatna razdoblja i dogodilo, kada su formirane vlasti “Platforme i Alijanse”, bez stranaka za koje je glasala većina Hrvata izašlih na izbore.
Apelacije SDA i Borjane Krišto
Ustavni sud BiH proglasio se nenadležnim za ocjenu zahtjeva SDA o tome je li naputak SIP-a, koji se nije rukovodio popisom stanovništva iz 1991. već popisom iz 2013., kako to i nalaže presuda Ustavnog suda BiH, u skladu s Ustavom FBiH. Razlog zbog kojeg se Ustavni sud BiH proglasio nenadležnim nije, kako se to u javnosti špekulira, zato što je naputak SIP-a podzakonski akt, već, po svemu sudeći, zato što Ustavni sud BiH ne može odlučivati o tome je li neki akt u skladu s Federalnim ustavom, već samo s Ustavom BiH.
Ukoliko se bude držao vlastite presude po apelaciji Bože Ljubića, Ustavni sud BiH, morat će, po apelaciji Borjane Krišto, proglasiti naputak SIP-a suprotnim Ustavu BiH, jer se tim naputkom negira odluka Suda koji je proglasio neustavnim i stavio izvan snage odredbu Izbornog zakona BiH da se iz svake županije bira najmanje jedan izaslanik svakog konstitutivnog naroda i ostalih, ako je takav pripadnik naroda izabran u zakonodavno tijelo županije.
Osim što je nepravedan prema Hrvatima naputak SIP-a, koji je suprotan presudi Ustavnog suda BiH, jednako je nepravedan i prema Srbima, jer omogućava Bošnjacima izabrati 14 od 17 izaslanika u Klub Srba, te cijeli Klub Ostalih, u kojem bi trebali sjediti pripadnici nacionalnih manjina, a zapravo sjede i imenom i političkim opredjeljenjem Bošnjaci. Uz to što diskriminira Hrvate i Srbe, protuustavni naputak SIP-a omogućava i dominaciju Bošnjacima, koji imaju većinu u građanskom Zastupničkom domu, i u Domu naroda, pretvarajući ga u drugi bošnjački dom.
