Na javnim sveučilištima u BiH posljednjih godina opada broj upisanih studenata. Razloga je mnogo – studenti odlaze vani, tržište rada nije prilagođeno upisnim politikama, a i privatnih fakulteta je sve više, piše Večernji list BiH.
S problemom smanjenog broja upisanih studenata ne suočavaju se samo javna sveučilišta. Isti problem nalazi se i pred privatnim.
Razne pogodnosti
Poslije rata pa do danas u BiH je osnovan veliki broj privatnih sveučilišta i visokoškolskih ustanova, tako da je ukupan broj ustanova u našoj zemlji koje pružaju visoko obrazovanje 48. Od tog broja osam je državnih, akreditiranih, dok je 40 privatnih, od čega polovina neakreditiranih. BiH ima previše fakulteta, i javnih i privatnih, čija je kvaliteta, pa čak i smisao postojanja, upitna. Iako su privatni fakulteti iz godine u godinu sve popularniji među mladima, što je djelomično uzrok sve manjeg broja upisanih studenata na javne fakultete, ove godine i kod njih se bilježi pad broja upisanih, što je rezultiralo borbom za svakog studenta. Mnogi od njih se za studente bore popustima koji podsjećaju na sezonske rasprodaje. “Budi ono što želiš – za samo 150 KM mjesečno!”. Tako glasi reklamni slogan jedne privatne visoke škole u Banjoj Luci, prenosi Glas Srpske. U skromnoj zgradi od dva kata možete postati diplomirani inženjer prometa ili IT tehnologija, i to uz popust od 20 posto na 12 rata. A blizu je i autobusno stajalište ako žurite kući ili kafić. Na Koledžu kozmetologije i estetike u Banjoj Luci budućim akademcima nude čak i stan i hranu, skoro besplatno.
– Za smještaj u elitnim stanovima i jedan obrok dnevno studenti plaćaju participaciju od 100 KM mjesečno – kazala je Glasu Srpske Jana Marinković Nikoletić, ravnateljica ove visoke škole, dodajući kako tu pogodnost koristi svaki treći student. Iako tvrdi da je svakom kozmetologu posao zajamčen, i to ne samo u BiH nego “u svim zemljama od Rusije do SAD-a”, priznaje kako je studenata ove godine “znatno manje nego ranije”, kada je upisivano 30-ak brucoša. U ovom koledžu školarina je do tri puta veća nego u nekim drugim privatnim visokim školama i iznosi, za bh. prilike, pozamašnih 4500 KM godišnje, ali i za to ima rješenje. Prva dva studenta koja se upišu u kolovozu dobit će školovanje gratis, a sljedeća dva u pola cijene. Brojne popuste i pogodnosti nude i druge visokoškolske ustanove u RS-u.
Manje mladih
Pad broja novoupisanih studenata može biti pokazatelj i drugih društvenih procesa. Mediji ga često povezuju s odlaskom mladih iz Bosne i Hercegovine, bilo radi potrage za poslom ili (kod onih nešto imućnijih) radi studiranja u inozemstvu. Teško je davati ad hoc ocjenu koji od navedenih potencijalnih uzroka za smanjeni broj novoupisanih studenata ima najveću težinu ili utjecaj. •
Večernji list
