Uiduće tri godine država, entiteti i županije i unatoč krizi morat će nastaviti servisirati zaduženja, kako vanjska tako i unutarnja, a uvidom u Program ekonomskih reformi BiH za 2021. – 2023. godinu vidljivo je na koji će se način otplaćivati zaduženja te kako će se kretati razina zaduženosti, piše Večernji list BiH.
Prema raspoloživim podacima iz Ministarstva financija i riznice BiH, entitetskih ministarstava financija i Direkcije za financije Distrikta Brčko, procijenjeno stanje ukupnog javnog duga za 2020. godinu iznosi 12,2 milijarde KM. Od ovog ukupnog iznosa 71,7% ili 8,7 milijardi KM čini vanjski dug, dok 28,3% ili 3,4 milijarde KM čini unutarnji dug, piše večernji list.
Pad iznosa
Prema podacima kojima raspolaže Federalno ministarstvo financija, stanje javnog duga u FBiH na dan 30. 9. 2020. godine iznosilo je 6,2 milijarde maraka. Vanjski dug u Federaciji u ovoj bi godini trebao iznositi 5,6 milijardi maraka te bi nastavio rasti u 2022. kada bi iznosio 5,7 milijardi. Međutim, dobre su vijesti kako će u 2023. doći do pada ukupnog iznosa, a projekcije pokazuju da bi vanjski dug u Federaciji u navedenoj godini iznosio 5,6 milijardi KM. Pritom bi najveći pad zabilježio vanjski dug Federacije (što nije isto što i vanjski dug u FBiH) koji bi od iznosa u ovoj godini (2,9 milijardi maraka) u 2022. pao na 2,8 milijardi maraka, odnosno u 2023. godini na 2,7 miljardi KM. Istodobno, na dan 30. 9. 2020. godine unutarnji dug Vlade FBiH u vrijednosnim papirima iznosio je 959,86 mil. KM. Financiranje deficita zaduženjem na domaćem tržištu u 2021. godini planirano je u visini od 100 mil. KM (neto), a u razdoblju 2022. – 2023. godine planirano neto zaduženje tržišnim vrijednosnim papirima iznosi 0 KM.
U kontekstu procjene kretanja razine unutarnje zaduženosti primjetno je kako bi dug trebao nastaviti padati u idućim godinama, kako na razini Federacije tako i na županijskim i općinskim razinama. Kada je riječ o unutarnjem dugu Vlade FBiH, u ovoj bi godini unutarnja zaduženost trebala iznositi 864,3 milijuna maraka, a već 2022. dug bi pao na 828,7 milijuna maraka. Pad bi se nastavio i u 2023. kada bi razina unutarnje zaduženosti Vlade trebala iznositi 792,9 mil. maraka. Procjene su kako će padati i unutarnji dug županija i općina; u ovoj godini isti bi iznosio 221,3 mil. maraka, a nakon toga bi u 2022. pao na 190,6 milijuna maraka. Pad bi i dalje nastavio pa bi tako unutarnji dug u 2023. iznosio 170,1 milijun maraka.
Procjene oporavka
Kada je pak riječ o Republici Srpskoj, stanje javnog duga na dan 30. lipnja 2020. iznosi 4,7 milijardi KM, dok stanje ukupnog duga RS-a iznosi 5,8 milijardi maraka. Stanje ukupnog vanjskog duga iznosi 3,5 milijardi KM, dok stanje ukupnog unutarnjeg duga iznosi 2,2 milijarde KM. Prema procjenama za razdoblje 2021. – 2023., pokazatelji zaduženja kretat se na sljedeći način: u ovoj godini neto zaduženja trebala bi iznositi 4,8% BDP-a, u 2022. godini 3% BDP-a, a u 2023. godini 2,4% BDP-a. Uz tematiku zaduženosti svakako treba spomenuti i problematiku makroekonomskih projekcija, pri čemu se u napomenama alternativnoga scenarija navodi kako bi eventualno produljivanje krize i dodatno slabljenje gospodarske aktivnosti u zemljama Europske unije izravno odrazilo na ekonomski rast BiH. Stoga su oči domaćih analitičara, ali i brojnih izvoznika uprte na stanje u zemljama koje su tradicionalno najveći vanjskotrgovinski partneri BiH.
Vrisak.info
