Sinoć je ispred samostana sv. Ante na Humcu u organizaciji udruge Hercegovačka kulturna baština Bilig upriličeno predstavljanje knjige Radoslava Dodiga pod nazivom “Homo criticus” .
Među posjetiteljima, rodbinom i prijateljima, prisutni su bili i najuži članovi autorove obitelji.
Na samom početku voditeljica programa, Radoslavova kćer Lana je pozvala gvardijana fra Darija Dodiga kako bi pozdravio prisutne, a nakon njega nazočnima se ispred udruge Bilig obratio predsjednik udruge i povjesničar dr. Ante Čuvalo.
„Puno je danas kritike i izlijeva se na sve strane, ali biti pravi homo criticus, to je naš Radoslav koji je imao znanja i dar pisanja, karakter i ono čovječje u sebi da bude pravi kritik. Radoslave, s nama si i hvala ti velika“ kazao je Čuvalo.
Knjigu su predstavili Ivo Lučić, Radoslavov prijatelj i ugledni povjesničar doktor znanstvenik s Hrvatskog instituta za povijest te sveučilišni profesor, zatim profesor Ivan Vukoja, ravnatelj Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru i voditelj odjela za kulturu i sport glavnog vijeća Hrvatskog narodnog sabora Bosne i Hercegovine te fra Andrija Nikić.
„Značaj i kvaliteta tekstova, pri tom, nisu jedini razlog objavljivanja ove knjige. Ona je i svojevrsna posveta, hommage Radoslavu Dodigu, njegovom liku i djelu, kako se to, pomalo frazerski, uobičava reći. Premda je hermeneutički legitimno odvojiti djelo od njegovih autora, jednako je tako legitimno i promatrati ga u neraskidivom jedinstvu“ istaknuo je Ivan Vukoja.
„U našim hercegovačkim i bosanskohercegovačkim okvirima Radoslav Dodig jedan je od rijetkih ljudi koji je imao, ako ne sve glavne značajke renesansnog čovjeka, onda barem naznake svih tih osobina, zvanja, znanja i vještina: klasični filolog, arheolog, novinar, nakladnik, urednik, političar, turistički djelatnik, televizijski urednik i voditelj, zastupnik u državnom parlamentu, prvi meštar Ljubuškog karnevala i višekratni pobjednik Kviskoteke, najpopularnijeg TV kviza bivše države; profesor latinskog jezika, član Saveza društava za antičke studije SFRJ, kasnije Hrvatskoga društva klasičnih filologa, zatim Hrvatskoga arheološkoga društva i Hrvatskoga filološkoga društva te Međunarodne asocijacije za grčku i latinsku epigrafiju (AIEGL) i udruge Friends of Troy. Radoslav Dodig. Ljubušak. Hercegovac. Humljanin. Rimljanin“ – zaključio je Vukoja.
Fra Andrija Nikić se u svom govoru bazirao na autorov život i njegova djela.
„Naša nazočnost večeras svjedoči da je akademik Radoslav Dodig bio u narodu poznat i priznat, ne samo u Bosni i Hercegovini nego i u Republici Hrvatskoj. Njegovih djela je puno, o njima se može čitati u zbornicima. Radoslav je svoj radni i znanstveni vijek proživio kao neumorni arheolog, kao i urednik nekoliko specijaliziranih djela i pisac vrijednih članaka. Njegov životni put je bio otežan fizičkim progonima. Umio je na primjeran način iskoristiti svoje prirodne darove i talenat. Zahvaljujući knjigama akademika Radoslava Dodiga „Ljubuški u antičko doba“ i „Homo criticus“ arheologija u Hercegovini i južnoj Hrvatskoj zauzima posebno mjesto u upoznavanju povijesti i pokrajinske kulture, civilizacije na našim područjima.“
Radoslavov prijatelj i ugledni povjesničar doktor znanstvenik s Hrvatskog instituta za povijest te sveučilišni profesor, Ivo Lučić se u svom predstavljanju bazirao na samu knjigu.
„Radi se o posebnoj knjizi, knjizi članaka iz časopisa „Status“ koji je po sebi jedinstven jer je omogućio objavljivanje radova, ne samo autorima različite nacionalnosti, nego ljudima koji su imali potpuno suprotstavljena ideološka i politička stajališta i tekstove koji su jedni druge osporavali, kao i članke koji su predstavljali vrlo žestoke polemike.“
Na samom kraju, gradonačelnik Grada Ljubuškog Vedran Markotić otkrio je da će se na sljedećoj sjednici GV pokrenuti inicijativa da jedna gradska ulica dobije ime po Radoslavu Dodigu.
„Došlo je vrijeme da Grad Ljubuški Radoslavu Dodigu pomalo krene vraćati sve ono što je učinio za svoj grad i Hercegovinu.“ – kazao je Markotić.
Mr. sc. Radoslav Dodig (Prolog, 6. travnja 1954. – Ljubuški, 17. lipnja 2016.), bio je hrvatski arheolog, filolog i novinar. Široj javnosti poznat je kao dvostruki pobjednik Kviskoteke. Veliku je ljubav gajio prema povijesti i arheologiji, bavio se politikom, a radio je kao novinar i kolumnist u BiH. U slobodno je vrijeme istraživao kulturno-povijesnu baštinu posebice Hercegovine i Ljubuškog, na čijoj je zaštiti radio.
Za glazbeni dio večeri bio je zadužen Leon Lasić, mladi glazbenik iz Mostara, koji je pjesmama dodatno uljepšao ovu večer.
Vrisak.info
