Na sjednici Predsjedništva HDZ-a BiH razmatrana je aktualna politička situacija u Bosni i Hercegovini, funkcioniranje vlasti na svim razinama te utjecaj geopolitičkih okolnosti na unutarnje prilike u zemlji. Poseban naglasak stavljen je na izbornu godinu i strateške ciljeve stranke u razdoblju koje slijedi.
Jedna od ključnih tema bili su i predstojeći izbori. Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović najavio je kako će najjača hrvatska politička stranka u BiH svog kandidata ili kandidatkinju za Predsjedništvo BiH potvrditi nakon iduće sjednice Središnjeg odbora, najvjerojatnije u ožujku ili travnju.
“Imamo jako puno aktivnosti jer smo u izbornoj godini, predstavljeno je što smo uradili te ciljeve što nas očekuju. Vjerujemo da će naše djelovanje polučiti adekvatne rezultate. Radimo ozbiljno, imali smo klauzuru u listopadu prošle godine, definirali smo ciljeve i politike, a na idućoj sjednici Središnjeg odbora usvojit ćemo strategiju te obznaniti našeg predstavnika za člana Predsjedništva BiH” izjavio je Čović.
„Vrijeme je za redefiniranje Daytona“
Čović se osvrnuo i na objavu Michaela Flynna, bivšeg savjetnika za nacionalnu sigurnost američkog predsjednika, koji je na društvenoj mreži X poručio kako je vrijeme za redefiniranje Daytonskog sporazuma.
“Apsolutno je vrijeme za to što je rekao gospodin Flynn. Mir i stabilnost, Ustav Bosne i Hercegovine, poštivanje potpune ustavne jednakopravnosti tri konstitutivna naroda, legitimno predstavljanje i rad na projektima koji bi osigurali da se nešto takvo dogodi” kazao je Čović.
Najavio je i skori posjet izaslanstva HDZ-a BiH Bruxellesu, a moguće i Washingtonu, gdje će se o tim pitanjima razgovarati s međunarodnim partnerima.
Europski put i Izborni zakon
Komentirao je i Rezoluciju Vijeća Europe o Bosni i Hercegovini, istaknuvši kako ona potvrđuje stavove koje HDZ BiH zagovara već dulje vrijeme.
Bosna i Hercegovina, da bi otvorila vrata Europske unije, mora redefinirati neke svoje stvari, mora osigurati da zaštitimo prava legitimnim izborima članova Predsjedništva, domova naroda, a po istom tom modelu i puno drugih stvari.
“Treba se riješiti pitanje Izbornog zakona, da se više nikada ne bi preglasavali Hrvati te birala dva bošnjačka člana u Predsjedništvo. Odnosno, potrebno je redefinirati i Ustav BiH. Jasno je da to sami ne možemo uraditi, bez potpore najvećih administracija u svijetu je to nemoguće” poručio je Čović.
Južna plinska interkonekcija ide ubrzanim tempom
Govoreći o Južnoj plinskoj interkonekciji (JPI), Čović je najavio ubrzanje tog projekta, naglasivši interes američkih tvrtki, osobito u području energetike.
“Stvari su se promijenile i danas razgovaramo o tvrtkama iz SAD-a koje imaju interesa, u manjem dijelu za plinsku interkonekciju, a mnogo više u dijelu energetike. Činjenica je da će Južna plinska interkonekcija ići dinamičnije nego do sada, Vlada će morati odmah promijeniti Zakon o JPI, iz kojega će „nestati“ BH Gas. Morat ćemo u naredna tri mjeseca imati sporazum između Vlade RH i Vijeća ministara BiH, kako bi se to moglo realizirati” rekao je.
Plinske centrale i strateška energetska ulaganja
Čović je otkrio kako potencijalni američki partner ima ambiciju šire energetske prisutnosti u BiH.
“Partner koji je ponudio da bude nositelj, kao koncesionar, projekta JPI ima ambiciju da odradi plinifikaciju RH sa BiH, ne samo u domeni JPI, nego da ta infrastruktura pokriva i značajan dio istočne Europe. Partner je u istom paketu ponude zatražio mogućnost da ide u izgradnju tri plinske centrale. Jedna bi bila u Mostaru, druga u Kaknju i treća u Tuzli, sve po 400 megawata. To je 1.200 mW instalirane snage i jasno je da se ta tvrtka želi baviti i energijom u cjelini” dodao je.
Interes za zračne luke u Mostaru i Sarajevu
Američke tvrtke, prema riječima predsjednika HDZ-a BiH, zainteresirane su i za zračne luke u Mostaru i Sarajevu.
“Projekt koji se dalje želi vezati za njihovo sudjelovanje ovdje, su zračne luke u Mostaru i Sarajevu, gdje ista tvrtka sa svojim partnerima, želi koncesiju na obje zračne luke. Mi smo vrlo rado prihvatili razgovore što se tiče Zračne luke Mostar jer je on vlasništvo Grada Mostara i tu se već započeli razgovori. Na isti način smo dali i dobru volju da se ide razgovarati s Vladom FBiH, jer je Vlada FBiH vlasnik Zračne luke Sarajevo” izjavio je Čović.
Čović je poručio kako snažno podupire dolazak američkih investicija u BiH.
“Administracija i biznis se jako vežu, sve je to vezano za ekonomiju. Ja sam dao podršku ovim procesima iz razloga – gdje dođe američki kapital, koji ovdje onda ostaje 20, 30 ili 50 godina, to područje je na neki način predmet zaštite svake vrste američke administracije. To je dobra stvar za BiH, jer onda s više povjerenja možemo gledati u vrijeme ispred sebe. Vjerujem da onda nikome na pamet ovdje neće padati nekakve igre, ili lokalne ili globalne” smatra Čović.
Otkrio je i kako postoji interes za ulaganja u cestovnu infrastrukturu, posebno na jugu zemlje.
“S drugom korporacijom smo razgovarali o koridorima autoceste Vc na području Hercegovine i jako su zainteresirani za ulaganje u tu cestu i spajanje na jadransko-jonski koridor. Taj spoj bi išao od granice Crne Gore, preko Popova polja, pokraj Stoca i Počitelja te se nadopunio na koridor Vc te na Hrvatsku. To je preznačajan strateški projekt za BiH” naglasio je.
Stabilan i nepristran javni RTV servis
Na kraju se osvrnuo i na stanje u BHRT-u, istaknuvši potrebu za stabilnim i politički neovisnim javnim RTV sustavom.
“Politika se, evidentno, bavi javnim RTV servisom. Mi smo tu vrlo jasni, želimo stabilan javni sustav, stabilnu BH televiziju. Izbjegavat ćemo bilo kakva politikanstva i bilo kakve populističke ideje kako pomoći. Ako se želi pomoći BHRT-u, onda nemojte praviti zaključke na jednom od domova koje neće nitko nikada provesti. Treba se ozbiljno sjesti i to pitanje riješiti kroz vrlo jasne zakonske regulativu, i organizacijski, i financijski. BHRT nije televizija jedne politike, jedne stranke i jednog naroda” zaključio je Čović.
Vrisak.info















