Do sredine ožujka ove godine u Federaciji BiH nije obavljena ni jedna transplantacija bubrega u Federaciji BiH iako je to najbolji način za liječenje kronične bubrežne bolesti, podatak je koji je nedavno iznijela Udruga dijaliziranih i transplantiranih bolesnika FBiH.
Ni jedna transplantacija
Na dijalizi je trenutačno oko 3000 pacijenata, u Federaciji Udruge su u isto vrijeme podsjetili kako je prethodne godine urađeno ukupno 16 transplantacija, što je bio određeni napredak. – Ove smo godine više nego razočarani jer već stotinu dana nismo imali ni jednu transplantaciju. Sa žaljenjem moramo konstatirati, a to je odluka i nedavno održane skupštine UDiTB Federacije BiH, da ćemo, ako i dalje zdravstvene institucije budu inferiorne prema nama pacijentima i ne budu radile transplantacije u kontinuitetu, biti prisiljeni ponovno izići na prosvjede.
Nadamo se da do toga neće doći, ali to nije do nas. To je do onih koji su odgovorni za transplantacijski proces u FBiH, a to su Federalno ministarstvo zdravstva s Centrom za transplantacijsku medicinu te menadžeri kliničkih centara u UKC-u Tuzla i KCUS-u – istaknuli su iz UDiTB Federacije BiH. Trenutačno je bolest bubrega osmi vodeći uzrok smrti, a ako se nešto žurno ne poduzme, predviđa se da će biti peti vodeći uzrok izgubljenih života do 2040. Prema statistikama, svaka deseta osoba u svijetu ima neku vrstu bubrežne bolesti, ali toga većina nije svjesna. Bubreg često odumire i propada, ali ne boli, pa se ti simptomi najčešće ignoriraju, što u konačnici bude kobno i neizlječivo.
Bosna i Hercegovina se uklapa u negativne svjetske statistike po broju pacijenata s kroničnom bubrežnom bolešću (KBB). Kada je riječ o transplantacijama, u Federaciji BiH su prema zakonu svi potencijalni donori osim onih koji su se drugačije izjasnili. Ipak, broj obavljenih transplantacija posljednjih je godina zabrinjavajuće mali. Inače, donori su osobe koje su preminule u jedinicama intenzivnog liječenja uslijed teške ozljede glave, prometne nesreće ili padova. Samo dva posto takvih osoba može biti donor. Od živih donora u BiH se mogu donirati koštana srž, bubreg i dio jetre. Od preminule osobe može se uzeti pet organa: dva bubrega, jetra i dvije rožnice. Reproduktivni organi i tkiva se ne uzimaju od mrtvih osoba, piše Večernji list.
Za vrijeme života organi se mogu donirati ako se time ni najmanje ne narušava zdravlje donora. Najčešće se za života donira bubreg jer se može normalno živjeti i s jednim zdravim bubregom.
BiH nije dio Eurotransplanta
U BiH zakon dopušta darivanje organa za života samo članovima obitelji. Rijetko se događa da se od živog donora uzima dio jetre, pluća ili crijeva. Inače, BiH je na dnu ljestvice po broju kadaveričnih transplantacija (transplantacija organa s moždano mrtvih osoba). Naime, u proteklom razdoblju bilo je pet preminulih donora; 2015. godine donirana su četiri organa, 2016. sedam, 2018. dva, 2020. godine doniran je jedan organ, kao i 2021. godine.
Jedan od problema s kojima se suočavaju oboljeli iz BiH je činjenica da ova zemlja nije dio Eurotransplanta te pacijenti ne mogu dobiti organ iz zemalja članica ove zajednice, odnosno osuđeni su na organe iz BiH kojih je jako malo. S druge strane, upravo je mali broj kadaveričnih transplantacija koje se godišnje obave u BiH razlog zbog kojeg BiH ne može pristupiti Eurotransplantu.
Vrisak.info
