U Bosni i Hercegovini trenutno boravi oko četiri tisuće migranata, a riječ je uglavnom o ekonomskim migrantima koji u 99 posto slučajeva nemaju nikakve identifikacijske dokumente, kazao je Feni direktor Službe za poslove sa strancima Slobodan Ujić.
Po njegovim riječima, migranti u više od 90 posto slučajeva zatraže međunarodnu zaštitu koju onda zlouporabljuju.
– Oni u 99 posto slučajeva nemaju nikakve dokumente, a uništavaju i sve dokaze o tome kako su ušli u BiH tako da ih putem readmisije ne bi mogli vratiti u zemlju iz koje su ušli – kazao je Ujić, dodavši da migranti onda zatraže azil te dobivaju potvrde o međunarodnoj zaštiti koja im služi da se slobodno kreću po BiH.
Direktor Službe za poslove sa strancima ističe kako se migranti ne namjeravaju zadržavati u BiH, koju koriste samo kao tranzitno područje, te da svakodnevno pokušavaju izaći iz naše zemlje, a dio njih u tome i uspije. Najveći pritisak stoga je na Unsko-sansku županiju prema kojoj se migranti kreću s namjerom da pređu u Republiku Hrvatsku, a zatim dalje prema drugim zemljama Europske unije. Procjenjuje se kako trenutno u Unsko-sanskoj županiji boravi više od tri tisuće migranata, dodao je Ujić.
Kako Hrvatska stalno pojačava zaštitu svojih granica, ilegalni prelazak granice između BiH i RH sve je teže ostvariti, pa je gotovo 50 posto migranata “zaglavilo” u BiH, ocjenjuje Ujić. Ustvrdio je kako se nitko od migranata tijekom ispitivanja nije izjasnio da mu je željena destinacija BiH te da svaki od njih točno kaže u koju zemlju i grad želi otići. Služba za poslove sa strancima dosad je registrirala 7.926 migranata koji u 99 posto slučajeva nisu imali nikakve dokumente te im je uzela biometrijske podatke i pokušala utvrditi njihov identitet.
Od početka ove godine u BiH ušlo je najviše migranata iz Pakistana (2.417), Sirije (1.393), Afganistana (980), Irana (oko 900), a da zatim slijede Irak, Libija i druge zemlje, kazao je Ujić. Ocijenio je kako je riječ o mješovitim migracijama te da su na prvom mjestu ekonomski migranti koji najčešće dolaze iz Pakistana, Afganistana, Iraka i Irana.
Među migrantima je zabilježen manji postotak obitelji i ranjivih kategorija, odnosno djece, a dosad nije zabilježe nijedan ulazak u BiH neke starije osobe, dodao je Ujić. Kada je u pitanju protjerivanje, odnosno stavljanje pod nadzor migranata, BiH je ove godine pod nadzor stavila njih oko 300, a readmisijom iz Hrvatske prihvatila je 263 migranta.
– Nama migranti dolaze iz Europske unije (Grčka, Bugarska) i žele u drugi dio Unije. Stoga bi se EU trebala više pozabavi ovim problemom i sa zemljama zapadnog Balkana sudjelovati u njegovom rješavaju – kazao je Ujić.
Upozorio je i kako zemlje iz okružja ne daju prave podatke tako da se teško može reći hoće li biti povećan ili smanjen priljev migranata. U zadnjih dvadesetak dana, dodao je, donekle je smanjen pritisak na granice tako da u BiH dnevno uđe između 40 i 60 migranata.
Uz to, ističe, BiH namjerava još više pojačati zaštitu svojih granica prema istočnim susjedima – Srbiji i Crnoj Gori, a već je angažirano ljudstvo iz drugih agencija koje pomaže Graničnoj policiji BiH.
Direktor Službe za poslove sa strancima smatra kako će se trend ilegalnih migracija nastaviti i da nitko nema ‘čarobni štapić’ da taj problem odmah riješi. Mišljenja je kako se nijedna država ne može sama boriti s ilegalnim migracijama, a pogotovo ne BiH.
FENA
