Uvijek isti uzorak: organizirani šverceri i krijumčari ljudi obećavaju siromašnim Moldavkama i Moldavcima dobro plaćen posao u EU-u. Mnogi od ovih ljudi napuštaju svoje obitelji i pokušavaju naći sreću u inozemstvu i tako pobjeći od začaranoga kruga nezaposlenosti i siromaštva. Često ih krijumčari mame u Njemačku i uzimajući od njih ogroman novac besramno iskorištavaju. Prije nekoliko dana je jedna od ovih bandi razbijena.
Racije po Njemačkoj
Oko 800 policajaca je pretreslo stanove i urede u Hamburgu, Bremenu, Donjoj Saskoj i Sasko-Anhaltskoj, uhićeno je nekoliko osumnjičenih. Oni su navodno iskoristili bespomoćnu situaciju moldavskih građana, privukli ih lažnim obećanjima, a zatim ilegalno zaposlili. Racijom je na vidjelo izašao nelegalni status Moldavaca, koji prvenstveno rade kao čuvari. Većina njih je imala lažne, odnosno loše falsificirane rumunjske osobne karte koje su im osigurali krijumčari.
Moldavski građani mogu bez viza ući u šengenski prostor, uključujući i Njemačku i boraviti ovdje 90 dana. Međutim, njima je dozvoljen rad samo ako imaju važeću radnu dozvolu. Rumunjske osobne karte im omogućuju da uživaju slobodu kretanja za građane i radnu snagu unutar zemalja članica EU-a.
Krijumčari ljudi na meti istražitelja
Glasnogovornica Okružnog državnog odvjetništva u Lüneburgu, odgovornog za istragu, potvrdila je da su tri glavnookrivljene osobe privremeno lišene slobode. To su dva njemačka i jedan ruski državljanin. “Naš postupak je usmjeren samo protiv osumnjičenih za krijumčarenje ljudi ali ne i protiv ljudi, koje oni ilegalno prebacuju u Njemačku “, rekla je glasnogovornica Odvjetništva DW-u, dodajući da su njemačke vlasti u bliskom kontaktu sa svojim moldavskim kolegama u Kišinjevu i da stalno razmjenjuju informacije važne za istragu. Dodala je i da u interesu istrage ne može iznositi pojedinosti.
Siromašni Moldavci lak su plijen za krijumčare
Glasnogovornik policije u Pirni potvrdio je za DW da se istraga u Sasko-Anhaltskoj vodi i protiv osoba koje su imale kontakte s lokalnom scenom samozvanih “Građana Rajha” (Služba za zaštitu ustavnog poretka objavila je da pokret Reichsbürger (Građani Rajha) ima 15.000 ljudi od kojih su 900 ekstremni desničari). Povezanost s racijama i lišavanjem slobode krijumčara ljudi iz Moldavije je slučajna, naglasio je glasnogovornik policije u Pirni.
Što se tiče situacije nezakonito zaposlenih Moldavaca, on je rekao da su pogođeni iskorištavani niskim zaradama i visokim stanarinama. Nema dokaza da su neki od njih bili u posjedu legalnih rumunjskih putovnica ili osobnih karata. Do sada su otkriveni samo krivotvoreni dokumenti.
Problem s Moldavijom
Moldavija je najsiromašnija zemlja u Europi. Većina stanovnika govori rumunjski (nacionalni jezik). Oko milijun ljudi je uzelo državljanstvo susjedne države Rumunjske – iz povijesnih razloga. Trećina stanovništva govori ruski. Prema jednoj studiji, četiri Moldavca svakog sata ili oko 100 na dan napuštaju posljednjih godina svoju zemlju, kako bi potražili bolji život u inozemstvu. Jedna trećina od ukupno 3,5 milijuna ljudi u Moldaviji živi ispod granice siromaštva.
Sporazum o pridruživanju EU-u iz 2014. godine je malo poboljšao životni standard, ali od približavanja Europskoj uniji ova bivša sovjetska republika još je daleko. Moldavija je politički i ekonomski nestabilna, a karakterizira ju i korupcija i utjecaj moćnih oligarha. Krajem 2018. tamo se održavaju parlamentarni izbori. Proruski predsjednik i socijalist Igor Dodon se nada jasnoj pobjedi svoje stranke koja, kako pokazuju istraživanja javnog mnijenja, vodi. Vladajuća proeuropska koalicija je podijeljena i nada se ulasku u parlament.
Deutsche welle
