I.M. je prije dvije godine prijavljen za nasilje u obitelji. Općinski sud u Ljubuškom osudio ga je 2024. godine na rad za opće dobro, ali kazna nikada nije provedena, otkriva Detektor. Umjesto izvršenja rada, sud mu je dopustio da kaznu otkupi.
Prema presudi do koje je došao Detektor, muškarac čiji je puni identitet sud sakrio, najprije je psihički maltretirao suprugu, dok je u spavaćoj sobi držao lovačku pušku. Nakon što je supruga pobjegla, trebali su se sastati tijekom primopredaje kćeri.
Pri susretu, kojem je svjedočila i policija, supruzi je prijetio i agresivno potrčao prema njoj. Policijski službenici potrčali su za njim kako bi ga spriječili u napadu, uhitili ga i stavili pod nadzor.
Supruzi je nastavio prijetiti riječima: “Vidjet ćeš ti svoje kad ja izađem.”
“Uhvatili su ga i oborili na tlo u trenutku kad je bio oko tri metra udaljen od supruge”, navodi se u presudi. Supruga ga je potom prijavila za nasilje u obitelji.
Kaznu zamijenio radom za opće dobro
U kolovozu 2024. Općinski sud u Ljubuškom osudio ga je na dva mjeseca zatvora, a kaznu je zamijenio radom za opće dobro. Trebao je odraditi 15 dana u roku od tri mjeseca od pravomoćnosti presude, odnosno od listopada 2024.
Međutim, I.M. dočekao je siječanj 2025. bez izvršenog rada, iako je do tog roka trebao završiti kaznu.
U presudi se navodi da će rad za opće dobro imati snažan utjecaj na osuđenika kako bi se u budućnosti suzdržao od kaznenih djela, ali i da će djelovati preventivno na druge počinitelje nasilja u obitelji, čiji je broj u porastu.
Detektor je tijekom istraživanja utvrdio propust koji je doveo do neizvršenja kazne.
Kritike Centra ženskih prava
Bojana Jovanović iz Centra ženskih prava ističe da zamjena zatvorske kazne radom za opće dobro minimizira ozbiljnost kaznenog djela nasilja u obitelji.
“Imate nasilnika koji može zamijeniti kaznu, a zakon kaže da rad za opće dobro može trajati od deset do najviše 90 dana u godini. Dakle, netko tko je dobio kaznu zatvora od godinu dana, radit će u najboljem slučaju 90 dana”, pojasnila je Jovanović.
Dodala je da takva zamjena kazne, uz propuste u izvršenju, omogućuje nasilniku da prođe bez stvarne sankcije.
I.M. nije odradio rad od 15 dana. Ovaj slučaj samo je jedan od nekoliko desetaka u kojima rad za opće dobro nikada nije proveden. Najmanje četiri presude do sada nisu izvršene ni na jedan način.
Izvršenje rada za opće dobro u BiH
Rad za opće dobro sankcija je koju sudovi u BiH mogu izreći osobama osuđenima na kaznu zatvora do jedne godine. Osuđeni obavlja poslove u poduzeću, organizaciji ili ustanovi tijekom određenog vremenskog razdoblja.
Od 152 analizirane presude općinskih i osnovnih sudova u BiH u razdoblju od 2019. do 2024., Detektor je otkrio da 44 nisu izvršene.
U 27 slučajeva sudovi su neizvršeni rad zamijenili drugom kaznom. Razlozi za propuste uključuju kašnjenje sudaca u slanju presuda na izvršenje, neosigurana radna mjesta te nejavljanja osuđenika ili njihovo preseljenje.
Prema presudama Detektora, sudovi su od 2019. do 2025. godine 12 puta kazne za nasilje u obitelji zamijenili radom za opće dobro, koji nije izvršen u polovici slučajeva. U jednom slučaju presuda do objave teksta nije izvršena ni na jedan način.
Jovanović smatra da blaga politika kažnjavanja nasilja u obitelji šalje poruku nasilnicima da neće biti kažnjeni.
“Bilo koji trend koji umanjuje ozbiljnost nasilja u obitelji, a smatram da je upravo ovaj trend zamjene zatvorske kazne radom za opće dobro negativan, štetan je za prevenciju, kažnjavanje nasilnika i pristup pravdi žrtava”, rekla je.
Propusti institucija
I.M. nije odradio rad za opće dobro jer je sud zakasnio sa slanjem presude Ministarstvu pravosuđa i uprave Zapadnohercegovačke županije. Ministarstvo nema potpisane ugovore za provedbu rada za opće dobro.
Presudu su primili tek 30. siječnja 2025., tri i pol mjeseca nakon pravomoćnosti. “Izlazi da se presuda ne može izvršiti zbog proteka roka za njezino izvršenje”, navodi se u odgovoru upućenom sudu u veljači 2025.
Kazneni zakon Federacije BiH propisuje da rok za izvršenje rada za opće dobro ne može biti kraći od mjesec dana niti duži od godine dana. Sud pojedinačno ocjenjuje vrijeme potrebno za izvršenje.
Iz Općinskog suda u Ljubuškom pojasnili su da je došlo do “različitog tumačenja rokova izvršenja”. Prema stavu postupajućeg suca, presudu su upravni organi trebali tumačiti i izvršiti računajući od dana kad su zaprimili poziv za provedbu kazne.
Dok institucije različito tumače rokove, I.M. nije odradio rad za opće dobro. Sud mu je rad zamijenio zatvorskom kaznom, koju također nije izvršio.
Zamjena kazne novčanom kaznom
U srpnju 2025. I.M. podnio je zahtjev za zamjenu kazne zatvora novčanom kaznom, što je sud odobrio. Prema odgovoru iz listopada 2025., počeo mu je teći rok za uplatu novčane kazne.
Ministarstvo pravosuđa i uprave Zapadnohercegovačke županije navodi da trenutno nemaju potpisane ugovore za izvršenje alternativne kaznene sankcije rada za opće dobro, ali aktivno rade na njihovom potpisivanju. Tijekom 2025. poduzeća i udruge su odbila sudjelovati u izvršenju.
Slučaj iz Kaknja
A.P., čiji identitet Detektor štiti, dvije je godine zaredom osuđen za nasilje u obitelji u Općinskom sudu u Kaknju.
U listopadu 2022. proglašen je krivim jer je suprugu, u prisutnosti kćeri, omalovažavao i vrijeđao na nacionalnoj osnovi. Tada mu je izrečena kazna zatvora od četiri mjeseca, zamijenjena radom za opće dobro od 30 dana.
A.P. je ranije osuđivan 1991. i 2019. godine. Presudom iz 2019. godine osuđen je za isto kazneno djelo, kada mu je izrečena uvjetna kazna.
U travnju 2023. izrečena mu je kazna od šest mjeseci zatvora, zamijenjena radom za opće dobro od 45 dana. Prema presudi, kriv je jer je bez razloga vrijeđao suprugu i gađao je prženim tijestom.
Dopisi Ministarstva pravosuđa Zeničko-dobojske županije pokazuju da se A.P. nije odazivao na pozive za izvršenje rada za opće dobro. Budući da je rok istekao, sankcija nije izvršena, a kazne je odslužio u zatvoru.
Stav stručnjakinja
Aleksandra Petrić iz Fondacije “Udružene žene” Banja Luka smatra da je politika kažnjavanja počinitelja nasilja u obitelji blaga i popustljiva, te da ne doprinosi prevenciji.
“U kontekstu ove mjere vidi se stav društva da je nasilje u obitelji manja društvena opasnost, da ne prouzročuje veće posljedice, da se počinitelj može rehabilitirati. No to ujedno potiče nasilnike da djela ponavljaju”, zaključila je Petrić.
Vrisak.info
