BiH je na pola roka koji je Schmidt dao domaćim političarima. Iz tona njegova nastupa proizlazi kako je svjestan važnosti rješavanja pitanja koje već dugo opterećuje odnose Hrvata i Bošnjaka
Poruke koje je visoki predstavnik Christian Schmidt izrekao u intervjuu za Večernji list svojevrsno su ohrabrenje Hrvatima u BiH i pokazatelj da međunarodna zajednica shvaća što znači konstitutivnost u višenacionalnoj državi kao što je BiH te da u konačnici neće dopustiti da se Hrvatima nakon ovih izbora ponovno nameću predstavnici u vlasti.
Schmidt je, naime, na pitanje može li se Hrvatima poručiti da ne trebaju biti u strahu, jasno rekao da može.
Ustavna prava
– Svi Hrvati u BiH, u cijeloj zemlji, s pravom mogu polagati pravo na svoje mjesto u zemlji, državi i institucijama. I to im pravo treba omogućiti – naglasio je Schmidt, čime je praktički potvrdio kako će, ako ne dođe do domaćega dogovora oko Izbornoga zakona, donijeti takvo rješenje koje će uvažavati presudu “Ljubić”, a koja je upravo na najjasniji način progovorila o tome što znači konstitutivnost i legitimno političko predstavljanje.
BiH je trenutačno na pola roka koji je Schmidt dao domaćim političarima za dogovor, pa iako je i sam objasnio u intervjuu kako ne znači baš točno da će se nešto dogoditi kada istekne šest tjedana, iz tona njegova nastupa proizlazi da je svjestan važnosti rješavanja ovoga političkog pitanja koje već dugi niz godina opterećuje odnose Hrvata i Bošnjaka u Federaciji, a posredno i dovodi BiH u situaciju izrazite političke nestabilnosti.
– Optuživali su me da se bavim samo slučajem “Ljubić”. Naravno da se i druge presude moraju provesti. Ali, mislim da se to mora napraviti zajedničkom snagom politički odgovornih osoba ovdje – poruka je Schmidta koja također jasno potvrđuje da ima spremno rješenje kojim će provesti ono što je Ustavni sud BiH u odluci u predmetu “Ljubić” naložio domaćim institucijama. Istom presudom potvrđeno je kako sada već izbrisane odredbe Izbornog zakona omogućuju da jedan narod drugom bira predstavnike u Klub naroda u federalnom Domu naroda, a to je nešto što Bošnjaci rade Hrvatima iz ciklusa u ciklus. Planiraju i ove godine doći do magičnog broja od šest Hrvata u Klubu hrvatskog naroda kojima bi onda pokušali izabrati izvršnu vlast u Federaciji bez legitimnih predstavnika hrvatskog naroda. Stoga je upravo na Schmidtu i veliki test kako spriječiti ovaj scenarij i ispuniti obećano. U suprotnom bi BiH mogla kliznuti u još dublju političku krizu. Naime, u slučaju da Schmidt ne nametne pravedno rješenje, odnosno domaći političari ne postignu dogovor, BiH bi ušla u situaciju u kojoj ne postoji zakonska osnova za provedbu izbornih rezultata. Ustavni sud izbrisao je članke Izbornog zakona koji govore o načinu popunjavanja klubova naroda u federalnom Domu naroda, a što znači da bez promjena izbornog zakonodavstva neće biti moguće uspostaviti ovaj parlamentarni dom, a posredno ni državni Dom naroda kao ni izvršnu vlast u Federaciji BiH.
Način rješavanja
A ovo pitanje može se riješiti isključivo donošenjem novih odredbi Izbornoga zakona, što je moguće ili kroz Parlamentarnu skupštinu BiH ili kroz nametnutu odluku visokog predstavnika. Središnje izborno povjerenstvo, kao tijelo koje nema nikakvu mogućnost donositi zakonska rješenja, znači i kako bi bilo nedopustivo da se SIP bavi raspodjelom mandata po pojedinim županijama, a posebno bi štetno za dugoročne odnose bilo ako bi se vratio “stari” način izračuna broja izaslanika. Posljedica takvog scenarija svjesni su u zapadnim diplomacijama, a koje, u svijetlu novih geopolitičkih odnosa, traže način stabilizacije političke situacije na zapadnom Balkanu, a poglavito Bosni i Hercegovini, svjesne kako o rješavanju međunacionalnih odnosa u BiH ovisi i ubrzanje europskog puta. Schmidtova eventualna odluka, kojom bi jednim dijelom riješio hrvatsko pitanje, zasigurno bi bila dobra poruka Hrvatima u BiH, poruka kako mogu očekivati pravedniji odnos u državi koja bi morala biti ogledalo suživota triju naroda.
Odluka bi istodobno značila i mnogo za cijelu BiH jer je jasno kako država, čiji stup čine tri konstitutivna naroda, mora postati mjesto dogovora, konsenzusa i uvažavanja prava drugoga, a samo je tako posloženim unutarnjim odnosima moguće očekivati ubrzanje i dostizanje europskog vlaka koji nezaustavljivo odmiče.
Vrisak.info
