Sindikalna potrošačka košarica koju je Savez samostalnih sindikata BiH izračunao za svibanj ove godine iznosi 2950,10 KM. Prosječna plaća isplaćena u Federaciji BiH za ožujak iznosila je 1335 KM (posljednji podatak objavio Federalni zavod za statistiku).
Minimalna plaća, prema odluci Vlade FBiH, jest 619 KM. Pokrivenost sindikalne potrošačke košarice prosječnom plaćom je 45,25 posto. Pokrivenost sindikalne potrošačke košarice minimalnom plaćom je 20,98 posto.
Prilikom izrade sindikalne potrošačke košarice u obzir je uzeta prosječna plaća isplaćena u Federaciji BiH te minimalni troškovi života četveročlane obitelji koju čine dvije odrasle osobe i dva djeteta, od kojih je jedno u srednjoškolskoj, a drugo u dobi osnovca. Potrošačku košaricu čini nekoliko kategorija (pored naziva se nalazi postotak udjela pojedinačne kategorije u sindikalnoj potrošačkoj košarici).
– Prehrana 43,84 posto, stanovanje i komunalne usluge 13,06 posto, higijena i održavanje zdravlja 8,59 posto, obrazovanje i kultura 10,85 posto, odjeća i obuća 12,20 posto, prijevoz 4,68 posto te održavanje kućanstva 6,78 posto – navodi se.
Kako se dodaje u priopćenju za javnost Službe za informiranje Sindikata, u kategoriji prehrane korištene su cijene iz triju trgovačkih centara za 86 artikala. Kad je riječ o higijeni i održavanju zdravlja, ubrojeni su troškovi za deset stavki, a za stanovanje i komunalne usluge troškovi za šest stavki. Čak 43,76 posto potrošačke košarice, točnije 1297,20 KM, odlazi na prehranu. Dakle, gotovo cijela prosječna plaća.
Za troškove prehrane nisu dovoljne ni dvije minimalne plaće. Odavno je nepoznanica kako ljudi uopće prežive mjesec. Najčešći komentar koji se može čuti na ulicama je “kako je sve skupo”, čime se uglavnom aludira na cijene osnovnih životnih namirnica.
Upravo zbog rasta cijena hrane kupci mijenjaju navike – kupuju manje količine, robu slabije kvalitete i zaobilaze brendove.
Rast plaća i mirovina u BiH odavno ne prati rast cijena. Naime, cijene se približavaju onima u EU, dok su primanja nekoliko puta manja. Ovo potvrđuju i službene statistike.
Naime, cijene proizvoda u prošloj godini u BiH iznosile su 85 posto od prosjeka EU-a, pokazuju podaci Eurostata, Ureda EU-a zaduženog za statistiku.
Kako se navodi u konačnim podacima ove statističke institucije u okviru projekta “Paritet kupovne moći”, razina cijena u skupini hrane i bezalkoholnih pića u prošloj godini u BiH iznosila je 85 posto prosjeka EU-a.
Od zemalja iz regije Hrvatska je zabilježila najvišu razinu cijena hrane, koja iznosi 102 posto, odnosno dva posto iznad prosjeka EU-a. Slijede Srbija (96 posto od prosjeka EU-a), Albanija (91), Crna Gora (87), kod kojih su više cijene hrane nego u BiH, dok su u Sjevernoj Makedoniji niže cijene i iznose 68 posto od prosjeka EU-a.
Što se tiče razine cijena potrošnih dobara i usluga, Hrvatska bilježi najvišu razinu cijena, koja iznosi 76 posto prosjeka EU-a, dok Srbija i Albanija bilježe razinu cijena od 68 i 66 posto. U BiH je razina cijena 58 posto europskog prosjeka, dok u Sjevernoj Makedoniji iznosi 52 posto. Došli smo u situaciju da je, nakon svega ostalog, i hrana postala luksuz.
Da bi čovjek prehranio obitelj, ako doslovno pričamo samo o hrani, nije dovoljna prosječna plaća u BiH. S druge strane, u Njemačkoj se obitelj može prehraniti s 30 posto jedne prosječne plaće. Prema istraživanju Eurostata, od travnja 2022. do travnja ove godine cijene hrane u Europi drastično su porasle.
Kada je riječ o zemljama EU-a, rekorder je Mađarska s porastom cijena od 35 posto, dok je Hrvatska s poskupljenjem od 21 posto pretekla sve zemlje zapadne i sjeverne Europe. Da je ušla u EU, BiH bi bila rekorder po rastu cijena hrane. Postotak rasta cijena hrane u navedenom razdoblju dosegnuo je čak 40,69.
Vrisak.info
