Novi izabrani papa katoličke crkve Lav XIV. je Kardinal Robert Francis Prevost, bivši prefekt utjecajnog Dikasterija za biskupe, je prelatur rođen u Chicagu, čija su stajališta bliska onima pape Franje.
Proveo je mnoge godine kao misionar u Peruu prije nego što je bio izabran za poglavara augustinaca u dva uzastopna mandata.
Rođen je 14. rujna 1955. u Chicagu, Illinois. U novicijat Reda svetog Augustina (OSA) stupio je 1977., a svečane zavjete položio 1981. godine.
Njegovo obrazovanje uključuje diplomu iz matematike sa Sveučilišta Villanova (1977.), magisterij iz teologije na Katoličkom teološkom institutu u Chicagu te licencijat i doktorat iz kanonskog prava s Papinskog sveučilišta svetog Tome Akvinskog u Rimu. Doktorska disertacija mu je bila na temu: „Uloga lokalnog priora u Redu svetog Augustina.”
Njegovu crkvenu karijeru obilježile su važne uloge i postignuća. Nakon svećeničkog ređenja 1982., Prevost se 1985. pridružio augustinskoj misiji u Peruu i služio kao kancelar Teritorijalne prelat ure Chulucanas od 1985. do 1986.
Od 1987. do 1988. boravio je u SAD-u kao promotor zvanja i ravnatelj misija za Augustinsku provinciju u Chicagu. Zatim se vratio u Peru, gdje je sljedećih deset godina bio na čelu augustinskog sjemeništa u Trujillu i predavao kanonsko pravo u dijecezanskom sjemeništu, gdje je bio i prefekt studija. Također je obnašao druge dužnosti poput župnika, dijecezanskog službenika, ravnatelja formacije, profesora i sudskog vikara.
Godine 1999. vratio se u Chicago i izabran je za provincijskog priora provincije „Majke dobrog savjeta“ u nadbiskupiji. Dvije i pol godine kasnije izabran je za generalnog priora Reda svetog Augustina i obnašao je tu dužnost u dva mandata do 2013.
Godine 2014. ponovno se vraća u Peru, kad ga papa Franjo imenuje apostolskim upraviteljem biskupije Chiclayo. Biskupom Chiclaya imenovan je 2015. Tijekom mandata bio je i potpredsjednik i član Stalnog vijeća Biskupske konferencije Perua od 2018. do 2023.
U tom su razdoblju biskupi u Peruu, navodno, odigrali važnu ulogu u očuvanju institucionalne stabilnosti tijekom političkih kriza koje su dovele do smjena više predsjednika.
Godine 2020. i 2021. Prevost je služio kao apostolski upravitelj Callaa, Peru.
Papa Franjo ga je u siječnju 2023. imenovao prefektom Dikasterija za biskupe – moćne službe odgovorne za imenovanja biskupa – na kojoj je ostao do smrti pape Franje 21. travnja 2025. Papa ga je 30. rujna 2023. imenovao kardinalom.
Tijekom prvih mjeseci kao prefekt, tadašnji nadbiskup Prevost ostao je karakteristično diskretan u medijima, ali bio je cijenjen zbog svoje sposobnosti slušanja i poznavanja problematike. Aleteia je izvijestila da je jedan francuski biskup, koji ga je susreo dva mjeseca nakon preuzimanja dužnosti, pohvalio njegova „promišljena pitanja” i sposobnost sinteze, rekavši da je taj prvi susret ostavio „dobar dojam”.
Iako se rijetko izjašnjava o ključnim pitanjima, poznati su neki njegovi stavovi. Prevost je, navodno, vrlo blizak papinoj viziji o zaštiti okoliša, pomaganju siromašnima i migrantima te približavanju ljudima tamo gdje jesu. Prošle godine je izjavio: „Biskup ne bi trebao biti mali princ koji sjedi u svom kraljevstvu.”
Podržao je papinu pastoralnu odluku kojom se dopušta pričest razvedenim i civilno ponovno vjenčanim katolicima. Prevost je nešto suzdržaniji u odnosu prema LGBTQ lobiju od pape Franje, ali je pokazao blagu potporu dokumentu Fiducia Supplicans.
Prevost se suočio s određenim kontroverzama vezanima za seksualno zlostavljanje u Crkvi, iako je u oba slučaja bio branjen. Njegovi pristaše ističu njegovu nevinost i tvrde da su slučajevi netočno i nepravedno prikazani u medijima.
Prvi slučaj odnosi se na njegovo postupanje s optužbama za seksualno zlostavljanje tijekom mandata provincijala Augustinske provincije u Chicagu (1999. – 2001.), kada je svećenik osuđen za zlostavljanje maloljetnika smješten u priorat blizu osnovne škole i nastavio djelovati kao svećenik dok kasnije nije razriješen službe, a 2012. i laiciziran. No Prevost, navodno, nije odobrio tu situaciju; svećenik nije bio član Reda svetog Augustina, a slučaj se dogodio prije Dallaske povelje.
Nedavno su se pojavila pitanja o njegovu postupanju s optužbama za zlostavljanje u njegovoj bivšoj biskupiji Chiclayo. Dvojica svećenika optužena su za zlostavljanje triju djevojčica, a optužbe su se pojavile u travnju 2022., dok je Prevost još bio biskup. Slučaj izaziva frustraciju lokalnih katolika zbog sporog napretka i nejasnog ishoda.
Neke optužbe tvrde da Prevost nije pravilno istražio slučaj i da je prikrivao počinitelje, no biskupija to odlučno opovrgava, navodeći da je Prevost osobno primio žrtve, otvorio početnu kanonsku istragu i potaknuo ih da prijave slučaj civilnim vlastima. U srpnju 2022. rezultate istrage poslao je Dikasteriju za nauk vjere. Njegovi pristaše tvrde da ima dokumentaciju DDF-a i papinske nuncijature u Peruu koja potvrđuje da je poduzeo sve potrebne korake sukladno crkvenom pravu.
Međutim, u svibnju 2025. pojavile su se optužbe da je biskupija isplatila 150.000 dolara trima djevojkama kako bi ih ušutkala. Opisane kao „dugogodišnje javne kritičarke Prevosta”, djevojke tvrde da je prikrivao njihovo zlostavljanje od strane svećenika.
Prema pisanju InfoVaticane, skandal u Peruu, o kojem je prošle jeseni izvještavala i nacionalna televizija s intervjuom djevojaka, nazvan je „kamenčićem u cipeli kardinala Prevosta.”
Uoči konklava 2025., Prevosta su neki predlagali kao mogućeg kompromisnog kandidata ako glavni kandidati ne bi uspjeli osigurati dovoljan broj glasova. Njegova dugogodišnja misionarska služba u Peruu omogućila mu je da se percipira više kao univerzalan, nego kao predstavnik SAD-a, što je ublažilo problem izbora pape iz velesile.
Ipak, postojala su nagađanja da je možda premlad i prekratko kardinal da bi imao ozbiljnu šansu za izbor. Trajna pitanja o njegovu postupanju u slučajevima zlostavljanja također su bacila sjenu na njegove izglede.
Kardinal Prevost član je sedam vatikanskih dikasterija, kao i Komisije za upravljanje Državom Vatikanskog Grada, što svjedoči o povjerenju koje mu je papa Franjo ukazivao i o njegovim administrativnim sposobnostima.
Vrisak.info
