Stanovništvo EU-a postaje sve starije, te više od petine stanovništva sada ima 65 ili više godina. Očekuje se da će taj broj porasti na trećinu do 2050. godine.
Svjetska zdravstvena organizacija prošle je godine upozorila da će 2024. u Europi broj osoba starijih od 65 godina prvi put premašiti broj mlađih od 15 godina.
Unatoč velikom porastu imigracije u posljednja dva desetljeća, kontinent još uvijek mora privući dovoljno radnika čiji porezi mogu pokriti rastuće troškove mirovina. Mirovinski sustavi diljem Europe su pred kolapsom i nužne su reforme.
Kakva je budućnost mirovniskog sustava?!
Na temu budućnosti mirovinskih sustava jučer i danas se razgovara i na 15. regionalnom susretu ravnatelja zavoda za mirovinsko i invalidsko osiguranje država nastalih na prostoru bivše SFRJ.
Domaćin ovog skupa je Federalni zavod za MIO, a središnja tema susreta je “Budućnost mirovinskih sustava – izazovi i perspektive”.
“Ovaj susret dolazi u iznimno važnom trenutku jer svi mi, bez obzira na razlike u modelima i zakonodavstvu, suočavamo se s istim izazovima, a to je starenje stanovništva, smanjenje broja radno sposobnih ljudi i sve veći pritisci na održivost mirovinskih sustava. Vjerujem da će današnji sastanak iznjedriti korisne zaključke koji će nam pomoći da zajednički odgovorimo na izazove koji su pred nama”, rekao je, između ostalim, federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić.
Na susretu sudjeluju predstavnici zavoda iz Hrvatske, Srbije, Slovenije, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Republike Srpske, uz prisutnost predstavnika iz Republike Austrije, piše Večernji list.
Ministar Delić se u ponedjeljak sastao s Dževahidom Sokićem, zastupnikom u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH i predsjednikom Stranke umirovljenika BiH, kako bi razgovarali o unaprjeđenju Zakona o MIO. Ključna tema sastanka bila je redefiniranje formule za usklađivanje mirovina u cilju uspostave pravednijeg i održivijeg sustava.
Delić je također prisustvovao i sjednici Predsjedništva Stranke umirovljenika BiH, gdje je predstavio aktivnosti Ministarstva na pripremi izmjena zakona. Poseban naglasak stavljen je na izradu novih modela usklađivanja mirovina koji bi realnije pratili troškove života umirovljenika i osigurali dostojanstvenu starost.
“S obzirom na to da godišnje za isplatu mirovina u FBiH treba osigurati oko četiri milijarde maraka, moramo biti realni u očekivanjima i pronaći model koji će biti održiv, ali i pravedniji za sve korisnike mirovina” naveo je ministar Delić, dodajući da je dosadašnji sustav ostavljao prostor za ozbiljne zloupotrebe.
Prema važećem Zakonu, minimalnu mirovinu u iznosu od 599,28 KM primaju svi koji su ostvarili pravo na mirovinu, bez obzira na to imaju li 15 ili 40 godina radnog staža. Ovakva praksa, istaknuo je ministar, vodi k izjednačavanju onih koji su godinama uplaćivali doprinose i onih koji su samo ispunili osnovni uvjet.
“Imamo situaciju da netko s 40 godina rada i netko s 15 godina dobiva istu mirovinu. To nije pravedno, a nije ni stimulativno. Udruge umirovljenika s pravom su ukazale da se mora prepoznati razlika u duljini staža i mi smo već počeli raditi na prijedlogu da se uvedu različite razine najniže mirovine, ovisno o duljini osiguranja”, kazao je Delić.
Redefiniranje parametara najniže mirovine
Ministar navodi i da se kroz predložene izmjene želi napraviti prostor za značajnije povećanje zarađenih mirovina, odnosno onih koje su rezultat duljeg radnog staža i većih uplata doprinosa.
“Naš cilj nije ukidanje najniže mirovine, nego redefiniranje njezinih parametara, tako da se zadrži socijalna funkcija za one koji su zaista radili u teškim uvjetima i s malim primanjima, ali da se spriječi da pojedinci s namjerom ostvaruju minimalni staž i ostvaruju istu mirovinu kao neko tko je radio 35 ili 40 godina” objašnjava ministar, a prenosi tuzlainfo.ba.
Ovakav obračun, odnosno više razina minimalnih mirovina, već se koristi u dijelu BiH. Naime, prema Zakonu o mirovinskom i invalidskom osiguranju koji je na snazi u Republici Srpskoj, postoji više razina minimalne mirovine, a Vlada RS-a svake godine svojom odlukom propisuje koliko će one rasti.
Tako je u odnosu na prošlu godinu, u 2025. godini odlučeno usklađivanje mirovina za 6 posto. Nakon ovog povećanja najniža mirovina u RS-u iznosi 318,64 KM, odnosno najniža mirovina za 15 godina mirovinskog staža i više, a manje od 20 godina, iznosi 382,40 KM.
Najniža mirovina za 20 godina mirovinskog staža i više, a manje od 30 godina, iznosi 446,15 KM. Najniža za 30 godina mirovinskog staža i više, a manje od 40 godina, iznosi 509,94 KM. Najniža mirovina za 40 godina mirovinskog staža i više iznosi 637,43 KM.
Važno je istaknuti i da je broj zaposlenih u FBiH krajem travnja iznosio 544.613. Kada je riječ o starosnoj strukturi, podaci pokazuju da je najveći broj radnog stanovništva u dobi od 46 do 65+, i to 221.127, dok je u dobi od 20 do 35 godina 168.352 zaposlenih. Od 35 do 46 godina je 155.134 zaposlenih.
Ako broj zaposlenih, uključujući i starosnu strukturu u Federaciji, usporedimo s brojem umirovljenika, u idućih pet godina može se očekivati značajan rast broja umirovljenika.
Razlika između broja zaposlenih i broja umirovljenika u FBiH krajem travnja iznosila je samo 88.510 više zaposlenih osoba. Mirovinu za travanj primila su 456.103 korisnika.
Vrisak.info
