Novo istraživanje Indeksa transparentnosti pravosuđa, koje su proveli Transparency International BiH i BIRN BiH, otkriva zabrinjavajuće podatke o radu pravosudnih institucija u Bosni i Hercegovini, s posebnim naglaskom na Hercegovinu.
Dok pojedini sudovi i tužiteljstva bilježe napredak, institucije u Mostaru, Čapljini i Širokom Brijegu nalaze se među najslabije rangiranima po pitanju otvorenosti i dostupnosti informacija.
Pad u Širokom Brijegu i Čapljini
Županijski sud u Širokom Brijegu, koji je prethodno imao indeks 74, sada je pao na 64, ali se nalazi među 20 najtransparentnijih sudova u državi.
Izraženiji pad bilježi Općinski sud u Širokom Brijegu gdje je indeks s 51 pao na 43, te se nalazi na 56. mjestu.
Županijsko tužiteljstvo Županije Zapadnohercegovačke bilježi pad indeksa transparentnosti sa 62, na 52, te se nalazi na 17. mjestu.
Općinski sud u Čapljini bilježi znatan pad s indeksa 50 u 2022. godini na samo 37 u najnovijem izvještaju. Iako Općinski sud u Čitluku ima nešto bolji rezultat, s indeksom od 41, i dalje spada u donji dio ljestvice.
Ljubuški kao pozitivan primjer
Za razliku od ostalih hercegovačkih institucija, Općinski sud u Ljubuškom predstavlja svijetli primjer.
Njegov indeks transparentnosti porastao je s 43 na 75, čime se svrstao među deset najotvorenijih sudova u BiH.
Ovaj napredak pokazuje da transparentnost nije nedostižna ni u Hercegovini kada postoji volja i posvećenost javnosti.
Mostar pri dnu ljestvice
Općinski sud u Mostaru nalazi se gotovo na samom dnu ljestvice s indeksom transparentnosti od 31, što predstavlja blago poboljšanje u odnosu na 24 iz 2022. godine.
Ipak, to ga svrstava tek na 69. mjesto od ukupno 74 analizirane institucije.
Ni Županijsko tužiteljstvo Hercegovačko-neretvanske županije ne stoji mnogo bolje. S indeksom od 34, što je pad u odnosu na prethodnu godinu, zauzelo je pretposljednje mjesto među svim županijskim tužiteljstvima u zemlji.
Porazna slika dostupnosti informacija
Istraživanje pokazuje da više od 30 pravosudnih institucija u BiH uopće ne odgovara na upite medija, dok čak 62 posto sudova odbija ili ignorira zahtjeve za dostavu presuda. Samo 23 suda objavljuju godišnje planove rada, a većina i dalje ne objavljuje ni osnovne podatke o proračunu.
Transparency International BiH u prosjeku dobiva odgovore u 70 posto slučajeva, dok građani informacije uspijevaju dobiti tek u 35 posto pokušaja.
Transparentnost je temelj izgradnje povjerenja građana u pravosuđe i ključna za borbu protiv korupcije. Međutim, rezultati ovog istraživanja jasno ukazuju da se pravosudne institucije u Hercegovini zatvaraju prema javnosti, zanemarujući zakonske obaveze i kočeći pristup informacijama koji građanima po zakonu pripada.
Vrisak.info
