Odluka Vlade Federacije BiH o povećanju minimalne plaće na 1.000 konvertibilnih maraka i dalje izaziva burne reakcije među poslodavcima i ekonomskim analitičarima. Dok zaposlenici na minimalcu pozdravljaju potez, poslodavci ističu niz problema vezanih uz njegovu provedbu i posljedice na gospodarstvo.
Poduzetnički centar Link iz Mostara pozvao je udruge i fondacije s različitih razina vlasti da potpisom podrže zahtjeve za privremeno povlačenje odluke te uključenje civilnog sektora u reformske procese. Slične reakcije dolaze i iz Unsko-sanske županije, gdje gospodarstvenici upozoravaju da odluka nije praćena nužnim fiskalnim reformama poput smanjenja doprinosa.
„Povećanje minimalne plaće može izazvati porast životnih troškova, dok bi neki radnici mogli ostati bez posla ili prijeći u sivu ekonomiju zbog nemogućnosti poslodavaca da zadovolje nove uvjete”, upozoravaju ekonomski analitičari.
Ekonomist Igor Gavran komentirao je izjave federalnog premijera Nermina Nikšića o slučajevima direktora prijavljenih na minimalac unatoč višemilijunskim prihodima njihovih poduzeća. Gavran je naglasio da bi ovaj problem mogao dodatno opteretiti ionako osjetljivo gospodarstvo.
Unatoč kritikama, Vlada Federacije BiH ostaje pri svojoj odluci i najavljuje nastavak fiskalnih reformi. Sljedeći korak je donošenje Zakona o fiskalizaciji, za koji vjeruju da će riješiti neka od ključnih pitanja koja opterećuju poslodavce.
Ekonomisti zaključuju da će povećanje minimalne plaće utjecati na cijelo tržište rada, jer će i zaposlenici s višim plaćama očekivati korekcije svojih primanja.
Vrisak.info
