Opća skupština UN-a je 2007. donijela odluku o proglašenju 15. rujna Međunarodnim danom demokracije, pozivajući sve članice, vladine i nevladine organizacije da ubuduće taj dan obilježavaju kao dan borbe za ostvarenje demokratskih ideala, piše portal Večernjeg lista BiH.
Rezolucija o proglašenju Međunarodnog dana demokracije usvojena je konsenzusom u Općoj skupštini UN-a. Tada je potvrđen stav da je “demokracija univerzalna vrijednost, zasnovana na slobodnoj volji naroda da odrede svoj politički, ekonomski, kulturni i društveni sustav i u potpunosti sudjeluju u svim aspektima života.
BiH nazaduje
Infografika koju je izradio Pixsell prikazuje The Economistov indeks demokracije za 2022. godinu, odnosno rang-listu 167 zemalja s obzirom na stanje demokracije u njima. Ugledni britanski časopis “The Economist” analizira izborne procese, izvršnu vlast, pluralizam, slobode i političku kulturu u 167 država svijeta te ih rangira po rezultatima. Na temelju rezultata svaka se zemlja klasificira kao jedna od četiri vrste režima: “puna demokracija”, “manjkava demokracija”, “hibridni režim” ili “autoritarni režim”. Hrvatska se ubraja u kategoriju “manjkave demokracije” te se s ocjenom od 6,50 nalazi na 29. mjestu među obuhvaćenih 40 europskih država i na 59. je mjestu ukupno. Jedina članica EU-a koja se nalazi iza Hrvatske je Rumunjska, koja je na 31. mjestu. Na popisu 40 europski zemalja BiH je zauzela nezavidno 37. mjesto, donosi Večernji list.
Lošije od nas su samo Turska, Rusija i Bjelorusija. U izvješću o stanju demokracije u svijetu u 2023. godini, koje izdaje američka organizacije “Freedom House”, posebna pozornost posvećena je stanju u BiH. Prema parametrima koji se mjere svake godine, BiH je u 2023. ponovno nazadovala. – Bosanskohercegovačka demokracija talac je neuspjeha u reformi političkog sustava nametnutog Daytonskim mirovnim sporazumom. Smanjenje odlučnosti među američkim i europskim liderima, koji su bili ključni u dizajniranju ovog sustava, osnažilo je domaće elite da iskoriste kompleksnost Daytona za vlastitu korist. Kao rezultat toga, bosanskim građanima nedostaje odgovorna vlast, a u mnogim slučajevima i zaštita njihovih osnovnih prava – navedeno je u izvješću za 2023. Ni prognoze za budućnost nisu bajne. – BiH je zemlja s najslabijim rezultatima na zapadnom Balkanu i među nacijama u hibridnim režimima tranzita. Bez ponovnog angažmana iz Transatlantskog saveza, korumpirane elite će nastaviti koristiti državne institucije kako bi se osnažile na račun osnovnih sloboda bh. građana – navedeno je.
Mladi odlaze
U međuvremenu građani, posebice oni mladi, sve više napuštaju zemlju. Dosadilo im je čekati da stanje u zemlji postane bolje. Izvan BiH živi oko dva milijuna njezinih građana. Najveći broj njih BiH je napustio tijekom rata u ovoj zemlji, početkom devedesetih godina prošlog stoljeća. No, nije samo ratno stanje razlog odlaska. Veliki broj građana otišao je iz BiH nakon 1995. Razlozi su nestabilna politička i ekonomska situacija u zemlji. Prosječna plaća trenutačno je oko 1200 KM. Procjenjuje se da oko 260.000 mladih, od pola milijuna koliko ih živi u BiH, želi napustiti BiH. To se navodi u anketi Populacijskog fonda UN-a. Kako su naveli, žele ostvariti osjećaj stabilnosti, bolju perspektivu, obrazovanje i zaposlenje.
Vrisak.info
