Građani BiH sve manje vjeruju da će u državi sutra biti bolje. Za njih je odlazak iz BiH manje frustrirajući nego ostanak. Stručnjaci ističu kako bi se smanjio pesimizam stanovnika Bosne i Hercegovine kada bi došlo do nekih pozitivnih promjena u društvu, poput otvaranja novih radnih mjesta, porasta životnog standarda i uspostavljanja sustava koji nije protiv svojih građana, piše Večernji list BiH.
Stanje u susjedstvu
Neizvjesnost i ugroženost glavne su brige građana Balkana, a najizraženije su u Bosni i Hercegovini, pokazuje sedmi po redu Balkanski barometar. Zapravo, u svim kategorijama, od ekonomske situacije pa do vjere u poteze koje vuku vlade za dobrobit stanovništva, građani Bosne i Hercegovine pokazali su se kao najveći pesimisti. Tako Bosna i Hercegovina, u usporedbi s ostalim zemljama regije, ima najveći broj stanovnika nezadovoljnih ekonomskom situacijom – čak 63%, što bi, navodi se i u istraživanju, trebao biti alarm vladama da se što hitnije uhvate ukoštac s problemima koji očigledno pritišću građane.
Također, BiH je jedina zemlja u kojoj pesimisti nadmašuju optimiste kada je riječ o vjerovanju u osobni financijski napredak u sljedećih 12 mjeseci, ali su isto tako i vodeći pesimisti u regiji kada je riječ o iskoraku nacionalne ekonomije u idućih 12 mjeseci. Istraživanje je pokazalo kako je među stanovnicima regije rasprostranjen skepticizam i da ne vjeruju naporima svojih vlada da će zaštititi ljude od gubitka posla tijekom pandemije.
Sve u svemu, 39% njih ne slaže se da njihove vlade rade dovoljno, 34% je neutralno, a 18% misli da čine dovoljno. Opet je Bosna i Hercegovina (57%) najpesimističnija za razliku od Srbije (23%). I dok u većini zemalja kao najveće probleme ispitanici navode nezaposlenost i ekonomsku situaciju, u Bosni i Hercegovini u vrhu problema navedeni su i kriminal i korupcija. Za prave promjene i ostanak u Bosni i Hercegovini mladima su potrebna konkretna djela. – Još od 90-ih čekamo to “bit će bolje”, a u stvarnosti nam je svake godine sve lošije i lošije. Ljudi imaju sve manje novca, sve poskupljuje, a plaće i mirovine ne rastu. Mislim kako se u ovoj državi nitko više ne nada da će biti bolje. Jednostavno smo pustili da nas život nosi – kaže Mostarka Marija. S njom mišljenje dijeli i Naida iz Sarajeva. – A čemu da se više nadamo, kad mislimo da su političari dosegnuli vrh u različitim malverzacijama, pojavi se nešto još gore. Smatram da obični građani više ništa ne očekuju po pitanju boljitka, stariji su se prepustili sudbini, a mlađi traže sve moguće načine da pobjegnu odavde – kazala je.
Dugogodišnji problem
Studija Međunarodne agencije za istraživanje javnog mišljenja Gallup još je 2018. rangirala BiH na treće mjesto svjetske liste najpesimističnijih zemalja. Neslavno treće mjesto, odmah poslije Italije i Grčke, Bosna i Hercegovina zaslužila je jer njezini građani ne vjeruju u bolje sutra. Stručnjaci ističu kako je uzrok tome teška ekonomska situacija, poremećen sustav vrijednosti i, općenito, loše stanje u društvu koje se ogleda i u velikoj konzumaciji lijekova za smirenje, ali i odlasku ljudi iz zemlje. Prema Gallupovoj studiji, čak 80 posto Bosanaca i Hercegovaca ne vjeruje da će sutra donijeti išta bolje. Istraživanje pokazuje i da gotovo 40 posto građana ne vjeruje kako će ova godina biti bolja od prethodne, a samo 13 posto ih vjeruje u ekonomski boljitak, dok također 40 posto njih smatra da će neimaština biti veća.
– Teška financijska situacija, ali i brojni obiteljski te društveni problemi utječu na mentalno zdravlje građana, što se ogleda i u porastu konzumacije antidepresiva i lijekova za smirenje. Sve više ljudi koristi i sedative te antidepresive baš iz tih situacijskih kazuistika kada su ljudi nervozni, napeti i u iščekivanju, a uvijek kada su takva stanja, kada je čovjek u iščekivanju, javlja se strah u kojem ne znate kako ćete doći od točke A do točke B – objašnjavaju neuropsihijatri. Oni koji se ne žele protiv sive svakodnevice boriti lijekovima, pokušavaju napustiti Bosnu i Hercegovinu i biraju odlazak u zemlje Europske unije, gdje žele živjeti i raditi. Više od godinu dana pandemije ostavilo je posljedice i na mentalno zdravlje. Psiholozi kažu kako je sve veći broj onih koji traže pomoć.
Vrisak.info
