Liste lijekova u Federaciji Bosne i Hercegovine nisu izmijenjene još od 2019. godine. Koliko su pacijenti u FBiH time “zakinuti”, najbolje govori činjenica da se u zemljama u okruženju liste lijekova revidiraju svakih šest mjeseci.
Šest godina pacijentima u Federaciji BiH, među kojima su i oni s najtežim oboljenjima, poput malignih, dostupni su “stari”, u mnogim zemljama zastarjeli lijekovi koji su zamijenjeni boljim, učinkovitijim terapijama koje uspješnije liječe bolesti, produljuju i poboljšavaju kvalitetu života oboljelih.
Manjak sredstava
“Jako je puno lijekova koji se u svijetu koriste sasvim normalno, kod nas su to inovativni lijekovi. Mi se ne borimo samo za inovativne lijekove. Mi nemamo na stanju ni nekih lijekova koji su u svijetu možda čak i zastarjeli” rekla je za Federalnu Enida Glušac, predsjednica Udruge oboljelih i liječenih od tumora dojke “Renesansa”.
“Ministarstvo nije donijelo ni stručno-medicinske upute koje predstavljaju kriterije na osnovi kojih se utvrđuje pravo na korištenje lijekova s posebnim režimom propisivanja s postojeće liste Fonda solidarnosti” dodala je.
Stup zdravstvenog sustava za one s najtežim dijagnozama godinama je u pat-poziciji. Federalni zavod tražio je 77,8 milijuna za Fond solidarnosti, no odobreno je znatno manje u odnosu na sredstva koja Fondu zakonski pripadaju.
“Odobreni iznos tekućeg transfera za financiranje Fonda solidarnosti iz proračuna FBiH za 2024. godinu u iznosu od 50,000.000 KM predstavlja samo 10,2 posto od planiranih prihoda od doprinosa, što nije u skladu s člankom 82. Zakona o zdravstvenom osiguranju.
Odobravanjem sredstava tekuće rezerve Vlade FBiH povećana su odobrena sredstva za 1,211.347 KM i izvršene preraspodjele, tako da su operativna sredstva izdvojena za Fond solidarnosti u iznosu od 59,478.014 KM, što je i dalje ispod traženog iznosa od 77,800.000 KM” navodi se.
Isti je problem godinama, pa je dug prema Fondu narastao na više od 1,5 milijardi maraka. No, odgovor na pitanje zašto Fond solidarnosti ne funkcionira krije se u preporukama revizorskog izvješća.
“Za većinu lijekova s liste Fonda solidarnosti nisu sastavljene stručne medicinske upute ministra u skladu s odlukom o utvrđivanju osnovnog paketa zdravstvenih prava. Lista Fonda solidarnosti nije sastavljena u skladu sa Zakonom o lijekovima i člankom 2. pravilnika o izboru i korištenju lijekova Fonda solidarnosti kojim je propisan način njezine izrade jer lijekovi uvršteni na listu nisu dostupni svim osiguranicima u Federaciji BiH u odobrenoj indikaciji” stoji u izvješću.
Posljedice nemara i sustavnih propusta na kraju na svojoj koži osjete oni zbog kojih zdravstveni sustav i postoji – pacijenti.
“Mnogi pacijenti traže način i liječe se izvan države BiH. Naravno, ako to njihove financije i zdravstveno stanje dopuštaju. Ali što je s ljudima koji se ne mogu liječiti negdje vani? Mi, nažalost, imamo mnogo pacijenata koji odustaju od liječenja” dodaje Glušac.
Imaju terapiju, ali kakvu
Lijek postaje privilegij, statistike rastu, liste čekanja se gomilaju, a reforme ostaju obećanja. Dug prema Fondu solidarnosti raste, ali mnogo je veći dug prema pacijentima. A njega je proračunom nemoguće pokriti.
Na listi lijekova Federalnog fonda solidarnosti nalaze se svi citostatici koji su potrebni u liječenju onkoloških pacijenata. U jednoj se godini najmanje tri puta zanovi znanje onkologa u oblasti lijekova jer je to oblast koja u svijetu dosta dobro napreduje. Dakle, onkološkim pacijentima u BiH dostupni su “stari” lijekovi u odnosu na one koji su na raspolaganju oboljelima u Europi.
Onkološki pacijenti imaju terapiju, ali je pitanje – kakvu. Ako može imati pet puta bolju, zašto da im to ne omogućimo i zašto bi pacijent u FBiH imao lošije lijekove?
Toliko se godinama izdvaja za zdravstveno osiguranje da je zaista sramota da ne pratimo trendove zemalja EU-a. Od 164 inovativna lijeka, koja su u četiri godine registrirana i samim time dostupna pacijentima u zemljama EU-a, samo njih 12 na raspolaganju je oboljelima u BiH. Od tih 12 lijekova, samo su četiri nova onkološka lijeka i samo dva za rijetke bolesti.
Možda su ostali inovativni lijekovi dostupni pacijentima u BiH preko interventnog uvoza ili ih možda oboljela osoba kupi, ali to nije “pravi put”, a to je registracija lijeka, a potom da ga se stavi na listu.
Nažalost, pacijenti u BiH minimalno šest godina kaskaju za modernim terapijama i lijekovima kakve imaju građani u zemljama okruženja.
Vrisak.info
