Od 1. srpnja u Hrvatskoj stupaju na snagu makrobonitetne mjere Hrvatske narodne banke (HNB) kojima se ograničavaju kriteriji kreditiranja potrošača.
Cilj je usporiti zaduživanje kućanstava, osobito u segmentu gotovinskih nenamjenskih kredita, te na taj način ublažiti rizike za potrošače i financijsku stabilnost.
Ključni kriteriji i ograničenja kreditiranja
Prema odluci HNB-a iz ožujka, omjer mjesečne otplate ukupnog duga i dohotka (DSTI) ne smije biti veći od 45 posto za stambene, odnosno 40 posto za nestambene kredite. Također, omjer iznosa kredita i vrijednosti nekretnine u zalogu (LTV) ograničen je na najviše 90 posto.
Rok otplate stambenih i nestambenih kredita osiguranih nekretninom maksimalno je 30 godina, dok se kod ostalih nestambenih kredita limitira na 10 godina.
Dopuštene iznimke u primjeni mjera
Mjere predviđaju i dopuštene iznimke: banke mogu, na osnovi vlastite procjene, odobriti do 20 posto stambenih kredita i 10 posto ostalih kredita izvan navedenih ograničenja, kao i do 20 posto kredita mimo LTV limita. Iznimke se najviše primjenjuju za potrošače koji kreditom rješavaju vlastite stambene potrebe, s ciljem zaštite onih koji stječu prvi ili prikladniji dom.
Iz HNB-a napominju da se u ukupan dug za izračun DSTI omjera uključuju sve nepodmirene obveze prema bankama, uključujući nove kredite koje potrošač namjerava podići, kao i druge nepodmirene obveze poznate banci. U obuhvat ulaze i prekoračenja po tekućem računu te krediti po kreditnim karticama, no ne i mjesečna potrošnja putem charge kartica osim ako je u obrocima.
Ako novi kredit podmiruje postojeće obveze, te se podmirene obveze izuzimaju iz izračuna ukupnog duga.
Ilustrativni primjer stambenog kredita
HNB navodi primjer stambenog kredita na 25 godina uz kamatnu stopu od 4%, za bračni par s mjesečnim dohotkom od 2.500 eura i nekretninom vrijednom 240.000 eura.
Najviši dopušteni mjesečni anuitet iznosi 1.125 eura (45% od dohotka), dok maksimalni iznos kredita ne može prelaziti 90% vrijednosti nekretnine, odnosno 216.000 eura.
Zbog kombinacije DSTI i LTV ograničenja, najveći iznos kredita iznosi 213.135 eura. Produženjem roka otplate do 30 godina taj iznos može narasti na 235.644 eura, no LTV limit na 216.000 eura ostaje prevladavajući.
Mjere se uvode preventivno
Pooštravanje uvjeta kreditiranja najavljeno je još u siječnju, s početnim planom za 1. travnja, ali je odgođeno tri mjeseca radi prilagodbe.
HNB ističe da se mjere uvode preventivno, radi ublažavanja nakupljanja rizika povezanih s rastućim kreditiranjem kućanstava te jačanja njihove financijske otpornosti u nepovoljnim scenarijima.
Očekuje se blago usporavanje zaduživanja, posebice kod gotovinskih nenamjenskih kredita, čime se smanjuju rizici za potrošače i financijsku stabilnost.
Iz HNB-a smatraju da mjere zasad neće značajnije utjecati na stambeno kreditiranje. Također, ograničavanje kreditnih kriterija doprinosi stabilnosti cijena, jer smanjuje kreditno financiranu potrošnju i time usporava rast cijena.
Brzi rast gotovinskih i stambenih kredita u prethodnom razdoblju
HNB je ranije upozorio na snažan rast gotovinskih kredita, čija je godišnja stopa rasta ubrzala s 3,6% krajem 2022. na 15,9% krajem 2024., uz pogoršanje naplativosti.
I stambeni krediti bilježe povećani rizik neuredne otplate. Zbog rasta cijena nekretnina i kamatnih stopa, potrošači uzimaju veće kredite, što povećava opterećenje dohotka. Prosječni teret otplate duga narastao je s 38% dohotka u 2022. na 41% krajem 2024., a prosječna ročnost kredita produžila se s 22 na 24 godine.
Nakon najave mjera, došlo je do snažnog rasta stambenih kredita, djelomično zbog pada kamatnih stopa i želje građana da iskoriste trenutno povoljnije uvjete.
Prema podacima HNB-a, u prvom kvartalu 2025. isplaćeno je oko 5.300 novih stambenih kredita, što je 29% više nego godinu ranije. Ukupni iznos iznosi oko 650 milijuna eura, rast od 50% u odnosu na isti period 2024., a prosječna vrijednost kredita porasla je na 123 tisuće eura (+16,6%).
U travnju je rast dodatno ubrzan, s ugovorenih 378 milijuna eura, nakon 316 milijuna u ožujku.
Stav Hrvatske udruge banaka (HUB)
Iz HUB-a ističu da je rast očekivan zbog poboljšanja uvjeta kreditiranja i pada kamatnih stopa, koje su u travnju prosječno iznosile 2,91%, što je za 0,85 postotnih bodova manje nego godinu ranije.
Hrvatska se nalazi među zemljama s najnižim kamatnim stopama na stambene kredite u europodručju, usporedivo s Finskom, Španjolskom, Maltom i Slovenijom.
Banke su već bile u procesu prilagodbe na nove mjere te su uskladile interne procese kako bi osigurale glatki prijelaz.
Iz HUB-a očekuju usporavanje kreditiranja u skladu s ciljevima regulatora, ali napominju da će konačni trendovi ovisiti o ponašanju tržišta.
Kreditna stvarnost BiH: Više korisnika kredita nego zaposlenih
Vrisak.info
