Važne promjene koje bi mogle utjecati na svakodnevnicu tisuća radnika će donijeti novi Zakon o radu u Federaciji BiH.
Neke od promjena se tiču korištenja godišnjeg odmora u više navrata, plaćene stanke i naknada za topli obrok i prijevoz, dok se druge promjene odnose na strože kazne za poslodavce i preciznija pravila za rad nedjeljom i praznicima.
Usklađivanje s konvencijom
I radnici i poslodavci su nezadovoljni postojećim Zakonom o radu u FBiH, a posebno kada je u pitanju korištenje godišnjeg odmora, zatim stanke koja se ne uračunava u radne sate, popunjavanje šihterica, ali i nepostojanje u zakonu prava na topli obrok, prijevoz i regres.
Poslodavci su već negodovali zbog mogućnosti plaćene stanke za radnike. Kažu da je to neprihvatljivo jer predstavlja dodatno opterećenje.
Iz Ministarstva rada i socijalne politike FBiH kažu za Faktor da, uzimajući u obzir postojeću praksu koja je uputila na potrebu za fleksibilnijim zakonskim uređenjem korištenja godišnjeg odmora, tendencija je da se novim Zakonom o radu adekvatnije regulira konkretno pitanje.
“Radnim tekstom Zakona o radu predviđeno je uvođenje mogućnosti korištenja godišnjeg odmora u više od dva dijela. Međutim, imajući u vidu da pravo na godišnji odmor predstavlja svojevrsnu mjeru zaštite fizičkog i psihičkog zdravlja radnika, kao i potrebu za usklađivanjem s MOR-ovom Konvencijom o plaćenoj odsutnosti, nužno je propisati obvezno neprekidno trajanje prvog dijela godišnjeg odmora u trajanju od najmanje dva tjedna kako bi se osiguralo postizanje svrhe toga”, istaknuli su iz Ministarstva.
Naglašava se također da su u tom pogledu planirane izmjene važećeg zakonskog rješenja koje bi obuhvaćale ukidanje ograničenja korištenja godišnjeg odmora isključivo u dva dijela. Već bi radnik, u dogovoru s poslodavcem, preostale dane mogao koristiti u više navrata, shodno svojim potrebama.
Kada je u pitanju rad nedjeljom i praznicima, ističu da je jedna od značajnih novina jasnije propisivanje prava radnika na povećanu plaću u obliku utvrđivanja minimalnog iznosa koji radniku pripada u tom slučaju.
“Radnim tekstom predloženo je da se dnevnica radniku za rad na neradne dane, praznike i sl. uvećava za 50% u odnosu na regularne radne dane”, navode iz Ministarstva.
Zaštita radnika i kazne za poslodavce
Novim zakonom se predviđaju i visoke kazne koje bi trebale natjerati poslodavce da ne krše prava radnika.
Na taj način poslodavac kao pravna osoba može biti kažnjen novčanom kaznom od 5000 do 15.000 KM za neuredno ili netočno vođenje evidencija o radnicima, neprijavljivanje radnika na obvezna osiguranja, izostanak personalnog dosjea radnika, nepostojanje pisanog ugovora o radu ili nepotpuni ugovor, zaključivanje ugovora o radu na određeno vrijeme bez opravdanja, angažman radnika na sezonskim poslovima bez pravne osnove, onemogućavanje uvida inspektora u dokumentaciju, uskraćivanje prava na odmor, isplatu plaće ispod zakonskog minimuma ili izostanak obračuna naknada, uskraćivanje radnih prava i diskriminaciju, zapošljavanje maloljetnika bez zakonske dozvole, neusklađivanje akata sa zakonom u roku od šest mjeseci.
Odgovorna osoba unutar pravne osobe za ove prekršaje može biti novčano kažnjena od 1000 do 3000 KM.
Poslodavci mogu biti kažnjeni od 1000 do 5000 KM za nedostavljanje internih akata radniku, izostanak potvrde o podacima iz evidencija, neuručivanje preslike prijave na osiguranje, nejednak tretman radnika na određeno i neodređeno, traženje osobnih podataka koji nisu vezani uz radni odnos, testiranje trudnoće kao uvjet zapošljavanja, zahtjev za potpisivanje izjave o otkazu, odbijanje zapošljavanja zbog trudnoće ili rodiljskog dopusta, traženje podataka o trudnoći bez zakonske osnove, uskraćivanje prava trudnicama i rodiljama, onemogućavanje prava na dojenje, rodiljski dopust, obrazovanje, tehničko unaprjeđenje, zaštitu osobnih podataka i drugo. Kazne za navedeno su od 100 do 1000 KM.
Zakon prvi put detaljno regulira rad putem digitalnih platformi, a to su obavljanje djelatnosti suprotno čl. 216 – 225 (npr. izostanak ugovora, prava i obveza radnika), nezaključivanje ugovora o radu. Kazne za ovo su od 1000 do 10.000 KM, piše Večernji list.
Vrisak.info
