Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, odnosno dva bošnjačka i jedan srpski član, je primilo k znanju Informaciju Ministarstva vanjskih poslova BiH koja se odnosi na plan i analizu opravdanosti otvaranja novih diplomatsko-konzularnih predstavništava Bosne i Hercegovine.
Predsjedništvo BiH je na današnjoj sjednici donijelo odluke o otvaranju veleposlanstava Bosne i Hercegovine u Republici Keniji (Nairobi), Slovačkoj Republici (Bratislava), Federativnoj Republici Brazil (Brasilia), Narodnoj Demokratskoj Republici Alžir (Alžir), Kraljevini Maroko (Rabat), Republici Azerbajdžan (Baku) i Republici Tunis (Tunis).
Kako je Predsjedništvo BIH nadležno u kreiranju vanjske politike BiH, a u što bi se ova odluka kolektivnog “šefa države” svakako treba svrstati, još jednom valja naglasiti kako je najveći problem Bosne i Hercegovine derogiranje Daytonskog mirovnog sporazuma. Naime, kako je poznato, Hrvati u kolektivnom šefu države” nemaju svog legitimnog člana. Tu poziciju već tri puta popunio je Željko Komšić koji, zahvaljujući neprovođenju presude Ustavnog suda BiH u predmetu Ljubić (koja govori o konstitutivnosti naroda kao natkrovljujućem ustavnom načelu i potrebi legitimnog političkog predstavljanja na svim administrativnim razinama) parazitira na hrvatskom biračkom tijelu jer su ga na tu poziciju izabrali Bošnjaci, piše Hrvatski Medijski Servis.
Valja podsjetiti i kako Ustav BiH u svoj preambuli jasno kaže kako ovu zemlju tvore Bošnjaci, Hrvati i Srbi, koji bi po logici stvari, po načelima demokracije, konačno i prema presudi Ustavnog suda BiH, kao suvereni Bosne i Hercegovine trebali biti predstavljeni u državnom vrhu zemlje. A što imamo sada? Srbi i Republika Srpska imaju svog predstavnika ( Milorada Dodika), drugi narod Bošnjaci izabrali su dva člana kolektivnog šefa države (Džaferovića i Komšića), koristeći se neustavnim izbornim zakonom i svojom brojčanom nadmoći u FBiH, dok Hrvati nemaju ni jednog.
Takvo neustavno Predsjedništvo BiH uopće ne bi trebalo donositi odluke ovakve vrste.
U konačnici, Predsjedništvo BiH ne bi trebalo odlučivati ni o čemu. Nasuprot tomu, po prikazanome iz više od polovice aktualnog mandata, zasjeda i odlučuje (istini za volju za vrijeme predsjedanja Milorada Dodika broj redovnih sjednica sveden je na minimum). Upravo zbog ovih razloga i vraćanja institucije Predsjedništva BiH u ustavne daytonske okvire važno je provesti Politički sporazum o načelima izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH, odnosno Mostarski sporazum između HDZ-a BiH i SDA, a u što se se posljednjih tjedana aktivno uključili predstavnici međunarodne zajednice u BiH, kao i domaći dužnosnici.
Vrisak.info
