Uoči najavljenog prosvjeda Sindikata radnika trgovine i uslužnih djelatnosti koji će se održati u nedjelju, 18. svibnja, federalni ministar trgovine Amir Hasičević u razgovoru za Fenu najavio je niz zakonodavnih novosti koje se tiču rada nedjeljom, tehničkih uvjeta trgovina, zaštite potrošača i digitalnog tržišta.
Istaknuo je kako „neradna nedjelja ostaje temelj zakona“, ali i otkrio da se razmatra uvođenje fleksibilnog modela koji bi omogućio između 16 i 18 radnih nedjelja godišnje, uz unaprijed definirane termine i veće naknade za radnike.
Zakon o unutarnjoj trgovini, koji je na snazi već šest mjeseci, u članu 18. jasno definira nedjelju kao neradni dan za trgovine. Ministar napominje kako dosadašnji pokazatelji idu u prilog tom rješenju.
„Nije došlo do bilo kakvog pada prometa. Naprotiv, u travnju je promet porastao 9,5 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, a 11,5% u odnosu na ožujak ove“, kazao je ministar, dodajući da se radi o realnom rastu prometa između 6 i 8 posto, kad se uračuna inflacija.
Također je naglasio da broj zaposlenih u trgovini nije opao nakon uvođenja neradne nedjelje, pozivajući se na podatke Porezne uprave Federacije koje ukazuju na uobičajenu rotaciju radne snage unutar sektora. Istaknuo je i dobru suradnju sa sindikatom, koji nije prijavio probleme vezane uz smanjenje broja zaposlenih.
Novi model: radne nedjelje uz posebne naknade
Ministarstvo priprema novo zakonsko rješenje kojim bi se, zbog zahtjeva određenih lokalnih zajednica i pritisaka s terena, omogućilo kompromisno rješenje. Planirani model predviđa mogućnost 16 do 18 radnih nedjelja godišnje, koje bi trgovci morali unaprijed prijaviti nadležnoj inspekciji, potrošačima i radnicima. Za te dane radnici bi dobivali posebnu naknadu, najmanje 10 posto osnovne plaće po nedjelji.
„Ako radnik s minimalnom plaćom od 1.000 KM radi svih 18 nedjelja, to bi značilo dodatnih 1.800 KM godišnje“, pojasnio je ministar.
Napomenuo je i da su brojne lokalne zajednice tražile izuzeća od zabrane rada nedjeljom, ali većina njih nije ispunila zakonski propisane uvjete, poput dokaza o padu prometa i zaposlenosti. Kada je riječ o turističkim izuzećima, zahtjeve su podnijeli samo Visoko i Neum.
Najavio je i da će novim zakonom biti ukinuta mogućnost daljnjih izuzeća na lokalnoj razini. Svi postojeći propisi i uredbe bit će stavljeni van snage, dok će novi član zakona detaljno regulirati radno vrijeme, dežurstva i pripadajuće naknade.
Stroža kontrola prodaje hrane i drogerija
Federalno ministarstvo trgovine donijelo je i Pravilnik o minimalnim tehničkim uvjetima za trgovine, koji proizlazi iz važećeg Zakona o unutarnjoj trgovini. Posebnu pažnju javnosti izazvale su odredbe koje se odnose na prodaju prehrambenih proizvoda na benzinskim crpkama i rad drogerija.
„Malo smo pooštrili pravila igre u smislu da zaštitimo prije svega potrošače, da zaštitimo konkurentnost i da više nema tih nejednakih pravila za sudionike na tržištu“, pojasnio je ministar.
Govoreći o prodaji hrane na benzinskim crpkama, naglasio je da ona nije zabranjena, ali da za to moraju postojati odgovarajuće registracije, poput gastro-odjela ili ugostiteljskih jedinica koje zadovoljavaju higijenske i tehničke uvjete.
„Mi se ne možemo igrati zdravljem naših građana tako što će kupovati hranu u nekim nehigijenskim ili kontaminiranim uvjetima“, istaknuo je.
Pravilnik precizira i pojam drogerije (dragstora), ograničavajući veličinu objekta na maksimalno 50 četvornih metara, uz obavezno 24-satno radno vrijeme i zabranu šalterske prodaje.
„Vidjeli smo da postoje modaliteti da se, uvjetno rečeno, izigra neka zakonska odredba u cilju ostvarivanja nekih vlastitih profitnih ciljeva“, rekao je ministar, dodavši da je subjektima ostavljen rok od šest mjeseci za prilagodbu.
Zakon o zaštiti potrošača: transparentne cijene i digitalna prava
Ministarstvo je finaliziralo Zakon o zaštiti potrošača, koji je sveobuhvatan i usklađen s europskim zakonodavstvom. Obuhvaća desetak europskih direktiva, a uskoro bi trebao ići na Vladu, a zatim u parlamentarnu proceduru.
„Federacija nije imala vlastiti zakon o zaštiti potrošača, već smo koristili zakon iz 2003. godine donesen na državnoj razini koji ni u jednom segmentu nije odgovarao suvremenom tržištu. U novom zakonu posebno smo definirali pitanja poput povrata robe, garancija, obaveze rezervnih dijelova i obavještavanja potrošača“, pojasnio je ministar.
Zakon uključuje i poglavlje o formiranju cijena, s naglaskom na obvezu trgovaca da ih jasno prikažu potrošačima.
„Svjedoci smo poskupljenja, svakodnevno reagiramo na njih, a često nemaju jasnu logiku. Zbog toga smo, uz digitalizaciju i pojednostavljenje izvještavanja trgovačkim subjektima, predvidjeli obvezu da jasno istaknu pravila formiranja cijena, kako bi bilo vidljivo na koji način se one formiraju“, rekao je.
Zakon dodatno osnažuje prava potrošača u online trgovini i omogućuje alternativno rješavanje sporova putem digitalnih komunikacija, bez potrebe za sudskim postupkom.
Borba protiv sive ekonomije: zakon o e-trgovini
U završnoj fazi pripreme nalazi se i Zakon o e-trgovini, koji ima za cilj borbu protiv sive ekonomije u digitalnom prostoru. Ministar procjenjuje da bi njegova provedba mogla vratiti između 200 i 300 milijuna KM u proračun.
„Mi smo predvidjeli otprilike da je to 200 ili 300 milijuna maraka poreza koji se na crno slijeva u džepove trgovaca, odnosno na koje država polaže pravo, a ne dobije ih“, naglasio je ministar.
Samo 12 posto e-trgovaca u Federaciji BiH trenutno je registrirano za obavljanje djelatnosti, što otvara veliki prostor za porezne zloupotrebe. Novi zakon jasno definira pojmove webshopa i platforme, a društvene mreže poput Facebooka dobit će isti pravni status kao i klasične online platforme kada se koriste za prodaju.
„Istu obvezu će imati i Meta, odnosno Facebook ili neka druga društvena mreža za ljude koji se naravno bave i prodaju putem tih društvenih mreža“, istaknuo je ministar.
Zakon propisuje i obveze za kurirske službe koje će morati osigurati dostupnost podataka o prodavačima, čime se želi stvoriti transparentan i legalan lanac online trgovine, uz zaštitu osobnih podataka kupaca.
„E-trgovina će biti legalna, ili je neće biti. Bolje da je nema, ako nije legalna“, zaključio je federalni ministar trgovine Amir Hasičević u razgovoru za Fenu.
Vrisak.info
