Šef Izaslanstva EU u BiH Johann Sattler objavio je novi blog naslovljen „O lažnim ratnicima i pobjednicama“ koji se tiče lika i djela novoimenovane veleposlanice BiH u Češkoj, spisateljice Martine Mlinarević. Zanimljivo je i simptomatično to što se Sattler ni u jednom trenutku ne dotiče njezinog imenovanja za veleposlanicu, što je učinjeno protivno zakonu.
Sattlerov blog HMS prenosi u cijelosti:
„Čitanje je hrana za moju dušu. Kada ulazim u knjižaru, osjećam se kao dijete u prodavnici slatkiša. Budući da sam poprilično nov u Bosni i Hercegovini, još nisam imao vremena posjetiti lokalne knjižare, ali to svakako planiram. Zapravo se nadam da ću uskoro moći čitati suvremene pisce iz BiH na njihovom jeziku, a na vrhu tog popisa je Martina Mlinarević.
Kada sam prvi put čuo za ovu Hercegovku, opisana mi je kao hrabra spisateljica koja je premašila brojne profesionalne i osobne teškoće sa nevjerojatnom snagom i gracioznošću; spisateljica kojoj se dive radi njenog dovitljivog i iskrenog pisanja kojim, bez pardona, često dovodi u pitanje neke od glavnih tabua u društvu.
Napokon sam imao zadovoljstvo da se prošlog tjedna upoznam s Martinom, ali nažalost, nismo imali vremena razgovarati o osobnim književnim sklonostima ili njenoj novoj knjizi. Umjesto toga, pričala mi je o prijetnjama i najbrutalnijim napadima na nju i njenu obitelj zbog njenih uvjerenja i načina na koji je odabrala živjeti svoj život.
Zaista je uznemirujuće čitati neke od prijetećih poruka i zapaljivih komentara protiv nje na društvenim medijima. Dovoljan je letimičan pogled da shvatite da se njeni napadači ne upuštaju u konstruktivan dijalog da bi dokazali da ona nije u pravu. Umjesto toga, ovi ‘ratnici za tastaturom’ koriste najprofanije i podlije uvrede usmjerene na nju kao ženu. Što se mene tiče, to je nasilje.
Nasilje nad ženama i djevojkama je među najrasprostranjenijim i najfrapantnijim kršenjima ljudskih prava na svijetu. Na današnji dan kada obilježavamo Međunarodni dan ljudskih prava bitno je osuditi sve takve oblike nasilja – bilo da se radi o fizičkom, psihološkom, ekonomskom ili seksualnom nasilju.
UN je prije nekoliko dana objavio podatke prema kojima je čak jedna trećina svih žena i djevojaka pretrpjela fizičko ili seksualno nasilje tijekom svog života, i koji ukazuju na to da je nasilje nad ženama jednako čest uzrok smrti i onesposobljavanja žena u reproduktivnim godinama kao i rak.
Jedna trećina! To znači da svi znamo ženu ili djevojku koja je doživjela neki oblik nasilja. Svi mi! Rasprostranjenost ovog problema je alarmantna. Polovina žena u BiH je od svoje 15. godine pretrpjela neki vid nasilja. Rodno zasnovano nasilje nije ‘privatna stvar’ i Martina je u pravu što o tome otvoreno govori.
Situacija se mora promijeniti i svi možemo na neki način dati svoj doprinos: tako što ćemo podržati ciljeve globalne kampanje ’16 dana aktivizma protiv rodno zasnovanog nasilja’ koja se završava danas na Međunarodni dan ljudskih prava; boriti se protiv štetnih stereotipa u našem svojstvenom okruženju; ili učiti djecu da poštuju svakog čovjeka i ženu. Prijavite sve slučajeve nasilja, uključujući i online zlostavljanja. Vlasti moraju istražiti takve navode i adekvatno kazniti počinitelja. Mnogi od njih se ni ne kriju.
Ravnopravnost spolova i borba protiv rodno zasnovanog nasilja su i dalje visoko na listi prioriteta EU i nastavit ćemo raditi s lokalnim partnerima u Bosni i Hercegovini kako bi unaprijedili zaštitu ljudskih prava. To je obaveza svih nas.
Kada sam se sreo s Martinom, imala je veliki osmjeh i pričala je o običnim životnim zadovoljstvima, usprkos teškim temama kojih smo se dotakli. Nešto u vezi nje je bilo posebno impresivno.
Shvatio sam kasnije što je u pitanju.
Imala je pogled pobjednice.
A to zasigurno i jeste.
„Samo tvoje je ono što ti odlučiš da će biti“, iz poruke Martine Mlinarević njenoj kćerki, objavljenoj 10. studenog.
Vrisak.info
