Saborski zastupnik Ivan Mišić (Stranka rada i solidarnosti) upozorio je u petak na težak položaj Hrvata izvan Hrvatske, osobito u Srbiji, Crnoj Gori i BiH, ustvrdivši kako se gotovo ništa ne čini da se to promijeni dok nacionalne manjine u Hrvatskoj imaju najveća prava u odnosu na sve susjedne zemlje.
Mišić se tijekom slobodnih govora u Saboru osvrnuo na održanu sjednicu saborskog odbora za Hrvate izvan Hrvatske i njihov težak položaj ustvrdivši kako su Hrvati u Crnoj Gori najnepoželjniji narod, a u Srbiji “da se i ne govori”, javlja Hina.
“Hrvatima je tamo opasno i živjeti, a kamo li da ostvaruju nekakva prava. Sramotno je da se Hrvati tako šikaniraju u Srbiji”, poručio je Mišić.
U Bosni i Hercegovini izgnanim se Hrvatima, kaže Mišić, ne dopušta povratak i nitko ne želi ‘pritisnuti’ Milorada Dodika (srpskog člana Predsjedništva BiH) da omogući povratak Hrvata svojim domovima.
Dodao je kako Hrvati u Italiji imaju manja prava nego Talijani u Hrvatskoj, a da Slovenci nisu ni priznali Hrvate kao manjinu u Sloveniji, iako ih tamo ima oko 55.000.
U Mađarskoj Hrvati mogu biti u parlamentu, ali nemaju pravo glasovati, u Austriji također imaju problema, ali je zemlja bogata pa se o tome manje govori. Hrvati u Makedoniji ne dobivaju ništa, a Makedonci u Hrvatskoj 150.000 eura potpore godišnje, tvrdi Mišić.
Radin Mišiću: Trebali biste obilaziti Hrvate izvan Hrvatske
Na to je reagirao predsjedavajući potpredsjednik Sabora Furio Radin rekavši kako je osobno četiri puta posjetio moliške Hrvate u Italiji te poručio Mišiću kako bi trebao obilaziti Hrvate izvan Hrvatske, jer mu je to ustavna obaveza.
Željko Glasnović (Klub hrvatskih suverenista i nezavisnih zastupnika Željka Glasnovića i Zlatka Hasanbegovića) ustvrdio je kako je jugoslavenski komunistički režim pobio više ljudi nego ustaše, četnici i nedićevci zajedno. Živimo u kulturi zaborava, samo šutimo i gledamo, a (povjesničari) Tvrtko Jakovina i Hrvoje Klasić, bivši članovi UJDI-a (Ujedinjene jugoslavenske demokratske inicijative) nam tumače povijest. Dobro došli u Croslaviju, poručio je Glasnović. Ustvrdio je kako je nakon Drugog svjetskog rata strijeljano 10.000 Zagrepčana te upitao tko je uselio u njihove stanove i da bi to trebalo pitati i bivšeg hrvatskog predsjednika Ivu Josipovića. Također tvrdi kako je u Beogradu strijeljano 56.000 ljudi.
Sabor s radom nastavlja u srijedu 11. ožujka raspravom o Izvješću o poslovanju Fonda hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji za 2017. godinu.
Vrisak.info