Slanje vojnika u NATO-ovu misiju pomoći Ukrajini komentirao je i predsjednik Republike i vrhovni zapovjednik Oružanih snaga Zoran Milanović. Nakon sastanka šefova država Procesa Brdo-Brijuni u crnogorskom Tivtu još jednom je poručio da se ne slaže sa slanjem hrvatskih vojnika.
– U Hrvatskoj ogromna većina građana je protiv bilo kakvog aktivnog uključivanja Hrvatske u sukob u Ukrajini. Možete mi reći da obmanjujem javnost, ali to su empirijske ankete i prosjek tih anketa to govori. Prošlo je dvije godine od kada je Hrvatski sabor odbio mogućnost da Hrvatska vojska i vojnici, časnici, sudjeluju u okviru europske misije obuke ukrajinskih vojnika u Hrvatskoj i izvan nje. Ta misija je dvije godine na snazi. Jeste što čuli o njoj u međuvremenu? Koliko je to ukrajinskih vojnika obučeno i koliko mi, totalni amateri, cijeli zapad, u odnosu na Ukrajince nakon dvije i pol godine krvavog rata, možemo obučavati Ukrajince? Nimalo, osim u onim visokotehnološkim stvarima, informacijama, obradi podataka, gdje se suradnja odvija dok mi ovdje razgovaramo i dok ja odgovaram na vašu tvrdnju da obmanjujem javnost, pa neka javnost čuje. I tako neka i ostane, što se mene tiče, rekao je u utorak predsjednik Republike Zoran Milanović u Tivtu odgovarajući na pitanje novinara o sudjelovanju Hrvatske u NATO-ovoj misiji NSATU, odnosno na pitanje obmanjuje li javnost svojim tvrdnjama o toj misiji.
– Uvlačenje NATO-a, dakle dvije i pol godine nakon početka ruskog upada u Ukrajini – jer do sada NATO kao institucija nije bio prisutan formalno-pravno u Ukrajini ni na koji način – u taj sukob jer je netko sada odlučio da se to dogodi. Ja kažem, slobodno. Ali, dok sam ja predsjednik Hrvatske i vrhovni zapovjednik, dok tako misli ogromna većina hrvatskih ljudi – a tu mi ne možete reći da obmanjujem javnost, ljudi su nakon dvije godine informirani – ja to neću potpisati. Dakle, ja svoju suglasnost, privolu, naredbu neću donijeti. Ukoliko postoji nekakva većina kakvu Ustav propisuje u Hrvatskom saboru, pozivam ih da preuzme tu odgovornost, ali ja neću reći samo naprijed jer ja to ne želim ohrabrivati, ali ću to prihvatiti, kazao je.
– Dakle, misija NATO-a za obuku – to zaboravite jer obuke nema. Ono važnije: logistička potpora u Ukrajini je misija kojom NATO ulazi u ratni sukob. Planiranje ratnih potreba u stožeru u realnom vremenu, za ukrajinsku vojsku, je ulazak u rat. Meni je teško vjerovati da postoji odrasla osoba kojoj to nije jasno. I, na kraju krajeva, stav javnosti u Hrvatskoj, na koju se pozivam, pokazuje da je ljudima to itekako jasno, naglasio je predsjednik Republike i dodao kako samo djeca vjeruju u to da ova vrsta uključivanja NATO-a u sukob u Ukrajini nije ratna aktivnost.
– Ja tvrdim da je. Svi odrasli ljudi znaju da je to tako, istaknuo je.
– Dakle, već ovo što znamo, jasno pokazuje da NATO kroz tu misiju po prvi puta ulazi u stožerno planiranje rata u Ukrajini. Ima li netko iz NATO-a da vam to opovrgne? Kako se to zove? Jesu li ljudi koji bi trebali sudjelovati fizički u Wiesbadenu ili su u Kijevu, to je tako svejedno. Dakle, i da nisu fizički u Ukrajini, a jesu, tvrdim i znam to, i onaj koji to skriva obmanjuje europsku javnost, jer građani to trebaju znati. Tu odgovornost ja ne prihvaćam i ne želim. Dakle, neka oni koji žele da se rat produžuje šalju svoju djecu i svoje sinove i svoje kćeri u Ukrajinu. Ovaj rat će morati završiti diplomatskim sredstvima i neće dobro završiti za one koji su ga sa Zapadne strane vodili. Ukrajinu smo mi svi, ja sebe osjećam odgovornim, gurnuli u katastrofalnu nevolju. Zemlja je uništena i to treba prestati što prije. U tome se, recimo, slažem s nekim rijetkim europskim liderima, s kojima se istovremeno ne slažem u njihovoj podršci Netanyahuovim režimom. Za mene su on i Putin optuženici jer su osumnjičenici pred Međunarodnim kaznenim sudom. Tu razlike nema, poručio je predsjednik Milanović elaborirajući svoj stav o sukobu u Ukrajini.
Odnosi Hrvatske i Crne Gore
Novinare je zanimalo i mišljenje predsjednika Milanovića o trenutnim odnosima Crne Gore i Hrvatske, s obzirom na izglasavanje Rezolucije o Jasenovcu u crnogorskom parlamentu te proglašenje troje crnogorskih dužnosnika personama non grata u Hrvatskoj.
– Ova epizoda je primjer i pouka kako se ne treba previše petljati u neke teme koje su prvenstveno hrvatske unutarnjopolitičke teme. Ne znam što je trebalo crnogorskom parlamentu? Toj tankoj većini, za koju znamo kako je nastala i znamo da pola tih koji su glasali za Rezoluciju o Jasenovcu, da je to obična tanka većina u kojoj je polovica onih koji su za Rezoluciju digli ruku, u stvari protiv toga, rekao je predsjednik Milanović koji smatra kako su “odnosi Hrvatske i Crne Gore dobri”.
– Mi vidimo u crnogorskom parlamentu od 80 zastupnika, 60 to pitanje vidi i tumači na jedan racionalan način, a to je – nemoj se sukobljavati sa susjedima. I ja ću ti priuštiti isto sa svoje strane pa se neću petljati u vaše stvari, u vaš odnos sa Srbijom, koncepcijom i doživljajem srpstva u Crnoj Gori. Tko sam ja, Hrvat iz Zagreba da o tome vama držim lekcije. Kada donose takve odluke, kada se žele pokazati na jedan dan, onda neka razmišljaju o posljedicama. To vrijedi i za nas Hrvate. Nisam ja taj koji će vama dijeliti lekcije pa tako ne bi Crna Gora trebala Hrvatskoj o Jasenovcu jer ako je netko stajao na braniku antifašizma, onda sam to ja. Ne osjećam se dužan ni prema kome zbog zločina u Drugom svjetskom ratu. Mi smo imali svoj put, on je bio pun saplitanja i zabluda, ali u svojoj srži pravedan. Hrvatska je slijednica antifašizma i ZAVNOH-a, a ne NDH-a, dodao je predsjednik Milanović odgovarajući na pitanje novinara.
– Proces Brdo-Brijuni nije proces. Dosta smo se nagledali tih procesa Europske unije i nijedan nije doveo do idućega. Ovo je oblik komunikacije među ljudima i državama od kojih neke nemaju čak ni uzajamno priznanje. Dok je tako – samo to je vrijedno truda, izjavio je predsjednik Republike Zoran Milanović nakon sastanka šefova država Procesa Brdo-Brijuni koji se održava Crnoj Gori. Dodao je kako je taj sastanak proces koji traje godinama, obilježen sastancima koji se održavaju jednom godišnje, a između kojih se ne odvija ništa organski.
– Europska unija je jedan ogroman, vrlo inertan sustav u koji su Slovenija i Hrvatska uspjele ući i od toga imamo koristi. U tome ne vidim nikakvu ideologiju i nikakvu domovinu Europu. Moja domovina je Hrvatska, izjavio je predsjednik Milanović i dodao kako će ostale države koje čekaju ulazak u Europsku uniju izgubiti strpljenje.
– Države će izgubiti strpljenje; Crna Gora kao međunarodno priznata država od svih, Kosovo kao država koju još nije priznalo pet europskih država. Našu ulogu i zadatak vidim u tome da ih ohrabrujemo da ne klonu duhom i akcijom, istaknuo je predsjednik Milanović.
Dodao je da neće govoriti uime Europske unije i Bruxellesa te goleme i neučinkovite administracije koja ima svoje izazove u izazovnim vremenima, kao što su inertnost i slabost u kompeticiji s jačim i beskrupuloznijim igračima.
– Ja ovdje govorim kao hrvatski predsjednik. Hoću li to i ubuduće, odlučit će hrvatski građani krajem godine. Budem li, govorit ću isto i zalagat ću se za isto. Želim da naši susjedi – izdvojit ću Crnu Goru kao našeg domaćina – budu naši prijatelji. Da bi to tako bilo, mi moramo nešto uložiti, imati razumijevanja za njihove probleme i pomutnje unutarnje politike. Koliko bude moguće, ja ću se tome i dalje predavati zaista u dobroj vjeri, poručio je predsjednik Milanović.
Vrisak.info
