Sami početak Trumpovog drugog mandata u Bijeloj kući krenuo je žestoko i naziru se mnoge promjene na globalnoj političkoj sceni. Europska unija kao dosadašnji američki saveznik smišlja kako se postaviti na poruke i planove koje dolaze iz SAD-a. Sada je teže govoriti o nekoj američkoj politici kontinuiteta.
“Ako se po jutru dan poznaje, nisu bili u pravu oni koji su odmah poslije američkih izbora istrčali pa rekli da neće biti promjena u američkoj vanjskoj politici jer vidimo da se čitava paradigma američke vanjske politike mijenja. Ako bi promatrali američku vanjsku politku kao veliki brod koji do sada nije mijenjao kurs, sada možemo sa sigurnošću reći da je taj kurs promijenjen za 15 do 20 stupnjeva”, kazao je dr. sc. Robert Kolobara.
Odluka američke administracije o ukidanju USAID-a, odrazit će se dijelom i na Bosnu i Hercegovinu. A nakon odlaska američkog veleposlanika Michaela Murphyja čeka se dolazak novog veleposlanika i kakve politike će on zagovarati, obzirom kako je današanja BiH ipak produkt Daytona i politike SAD-a.
“Hoće li američka administracija nastaviti njegovati sarajevsku iluziju i one unitarističke snage, ili će se kao što sada radi u ostatku svijeta, prebaciti se na real politiku i uvažavati pravo stanje na terenu. Odnosno uvažiti da je federalno ustrojstvo konsocijacijske demokracije uz trajnu nepovredivost konstituvnih prava jedino održivo rješenje za Bosnu i Hercegovinu”, dodao je Kolobara.
TON3 KARIŠIK: “Ono što je sigurno je da u Bosni i Hercegovini nije ništa sigurno i bh. političari se doista neozbiljno ponašaju, uzimajući u obzir što se sve događa na svjetskoj sceni, ali ta neozbiljnost je donekle i očekivana. Prvenstveno zato što vanjsku politiku BiH vode ljudi koji nemaju iskustva u tome i kojima ovi odlasci po konferencijama služe za selfije, story-je itd”, kazala je Elma Karišik.
Međunarodna zajednica na čelu s Amerikancima je itekako prisutna u BiH od završetka rata. A jedan od alata preko kojega diktiraju političke procese i donose odluke umjesto nas je Ured visokog predstavnika u kojemu je zaposlen i veći broj domaćih kadrova. No postavlja se pitanje hoće li SAD reducirati i izdvajanja prema OHR-u, te hoće li ovaj ured konačno krenuti prema zatvaranju? U međuvremenu svjedočimo zastoju državne vlasti, ali i manjom pojavom Christiana Schmidta u javnosti.
“Očito međunarodna zajednica i Schmidt ne žele sudjelovati u tome, a mi ne možemo donijeti ključne odluke bez stranaca, nažalost tako je. Nama istječe vrijeme, europskog puta nema i dok gledamo kao i obično međusobna prepucavanja bh. političara putem medija i njihovih stranačkih priopćenja, za to vrijeme europski lideri se spremaju na svaki mogući način na eventualne promjene i odgovor Rusije na američke poteze”, dodaje Karišik.
“U tom uredu zaposleno je dosta malih čudovišta koja su svoja radna mjesta pretvorila u lovišta nad pravima Hrvata i Srba. Ne možete stavljati kola ispred konja. Ne možete vi ukidati i oštećivati Dayton na štetu dva konstitutivna naroda da bi izvukli svoju političku korist”, kazao je Kolobara.
Mnoge odgovore oko toga kakav će budući američki odnos biti prema OHR-u doznat ćemo u idućim mjesecima kada se očekuje imenovanje novog američkog veleposlanika u BiH. No, zasigurno ne treba očekivati kako će Schmidt do tada nametati neke nove odluke, iako se danas oglasio kako entiteti, pa tako ni Republika Srpska nemaju elemente državnosti.
Vrisak.info
