Predstavnici stranaka koje su ušle u Gradsko vijeće Mostara u ponedjeljak su, u organizaciji BH bloka (SDP BiH i Naša stranka), održali sastanak na kojemu nije došlo do dogovora oko imena budućeg mostarskog gradonačelnika.
Potpredsjednica Naše stranke Irma Baralija istaknula je kako je bilo nerealno očekivati da će se na prvom sastanku dogovoriti bilo što “krupnije”.
– Drago mi je i sretni smo zbog toga što su se kolege iz svih političkih stranaka koje imaju vijećnike u Gradskom vijeću Mostara odazvale pozivu i bile na sastanku. Ozračje je bilo konstruktivno i svi imamo konsenzus oko toga da ne želimo da grad onako dugo kao prošli put bude u bezvlašću. Spremni smo raditi, mnogo je novih lica i mlađih generacija koji žele pomoći i raditi na poboljšanju kvaliteta života u Mostaru. Nadam se da će već na prvoj sjednici, sada u petak, biti izabrano rukovodstvo, i da ćemo biti spremni razgovarati, možda čak i birati gradonačelnika – kazala je Baralija novinarima nakon sastanka.
Direktor Županijske bolnice “Dr. Safet Mujić” i kandidat Koalicije za Mostar 2020 za gradonačelnika Zlatko Guzin kazao je kako nije zadovoljan rezultatima i zaključcima sastanka.
– Mislio sam da ćemo danas uspjeti zauzeti zajednički stav oko nekih stvari i doći do konkretnih rješenja, ali nisam zadovoljan jer praktično ništa nismo zaključili. Ono oko čega se jesmo usuglasili je da će se na prvoj sjednici izabrati rukovodstvo Gradskog vijeća i to je zapravo jedini rezultat ovog sastanka. O ostalim stvarima mislim da treba još mnogo razgovarati kako bi se postiglo nešto u gradu Mostaru – naglasio je Guzin.
Kandidat HDZ-a BiH za mostarskog gradonačelnika Mario Kordić kazao je kako je današnji sastanak još jednom ukazao na sve manjkavosti izbornog sustava.
– Oko većine tema kojih smo se danas dotakli, dijelom ozbiljnije, dijelom malo površnije, imamo nekakav konsenzus, svima nam je bitno da se u Mostaru bolje i kvalitetnije živi, na tome ćemo raditi i tu nemamo nikakvih problema. Ono gdje zapinjemo je izbor gradonačelnika. Mislim da bi bilo puno mudrije i vrlo vjerojatno jednostavnije da je izbor gradonačelnika u Mostaru direktan, a ne kroz ovakav sustav kakav imamo – kazao je Kordić.
Ovom prilikom je naglasio je kako se problemi grada mogu riješiti jedino sastancima i otvorenim razgovorima. – Htio bih građanima poslati poruku da je ovo demokratski, odnosno jedini način kako se u kulturnom svijetu rješavaju problemi, da svatko ima spremnosti i volje sjesti za stol, razgovarati i riješiti probleme grada. Nadam se da će i u petak, na prvoj konstituirajućoj sjednici, biti dovoljno mudrosti i pameti da se ne bavimo politikantstvom i nadmudrivanjem, već da izaberemo rukovodstvo Gradskog vijeća, jer čeka nas jako puno posla – istaknuo je Kordić. Što se tiče Statuta Grada Mostara, Kordić je naveo kako je trenutno važeći statut nametnut te da tu temu apsolutno treba otvoriti.
– Ovaj statut koji imamo je u nekim svojim odredbama i protuzakonit, tako da temu statuta apsolutno treba otvoriti, ali trenutak kada to uraditi, stvar je nekakvog dogovora i razgovora. Ono što je meni bitno je da izmjene i dopune Statuta ne budu kočnica daljnjim procesima koje treba napraviti – kazao je Kordić.
Komentirajući proceduru izbora predsjednika i dopredsjednika Gradskog vijeća, vijećnik Hrvatske republikanske stranke (HRS) Slaven Bevanda podsjetio je da kandidate za te pozicije predlažu klubovi konstitutivnih naroda.
– Nakon utemeljenja klubova na samoj sjednici predlažu se kandidati za predsjedavajućeg i dopredsjedavajućeg Vijeća, tako da očekujemo da ćemo u petak ispred sva tri kluba konstitutivnih naroda imati prijedloge i da će se na taj način steći uvjeti da se izabere rukovodstvo Vijeća odmah na prvoj konstituirajućoj sjednici u petak, 5. veljače – kazao je Bevanda.
Na izborima za Gradsko vijeće Mostara održanim u prosincu 2020. godine, HDZ BiH osvojio je 13 mandata. Slijede Koalicija za Mostar (SDA, SBB, DF, SBIH, BPS) s 11, BH. blok (SDP BiH, Naša stranka) sa šest te HRS s tri vijećnika, dok će Prva mostarska partija i lista “Ostajte ovdje – Zajedno za naš Mostar” imati po jednog vijećnika. Za izbor novog gradonačelnika potrebna je dvotrećinska većina u Gradskom vijeću, odnosno 24 od 35 vijećnika. Ako nakon dva izborna kruga niti jedan od kandidata ne dobije potrebnu dvotrećinsku većinu, u posljednjem krugu dovoljna je natpolovična većina, odnosno 18 vijećnika.
Vrisak.info
