Ministar rada i socijalne politike FBiH Adnan Delić najavio je izmjene formule za obračun mirovina te rad na novom Zakonu o radu koji će donijeti veću pravnu sigurnost i bolju zaštitu prava radnika.
Objasnio je da će nacrt Zakona o posredovanju u zapošljavanju uvesti jasna pravila za aktivne tražitelje posla, ali da nezaposleni koji izgube taj status neće izgubiti pravo na zdravstvenu zaštitu.
Ministar rada i socijalne politike FBiH Adnan Delić u intervjuu za Euronews BiH, između ostalog, kazao je da se pripremaju izmjene formule za obračun i usklađivanje mirovina, te da se u ovom trenutku ne razmatra podizanje dobne granice za odlazak u mirovinu.
Istaknuo je da je u pripremi i novi Zakon o radu koji donosi brojne pogodnosti za radnike, poput povećanja broja dana godišnjeg odmora za majke, prava na “isključenje”, povećanja broja slobodnih dana za vjerske i tradicijske blagdane…
Euronews BiH: Dvije godine rada su iza Vas. Hoće li se u Vašem mandatu dogoditi reforma mirovinskog sustava? Ako hoće, u kojem smjeru će ići promjene?
Delić: Važno je odmah naglasiti da je Federacija BiH djelomično provela reformu mirovinskog sustava donošenjem novog Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju 2018. godine.
Tim zakonom uveden je bodovni sustav obračuna mirovina, kakav koriste sve zemlje regije i šire. Time je uspostavljen suvremen, transparentan i otporan okvir koji je stabilizirao sustav, uveo red u obračun i isplatu mirovina i omogućio njegovu dugoročnu održivost.
Mirovinski sustav, međutim, nije nešto što se reformira jednom zauvijek. On je živa materija koja se mora kontinuirano prilagođavati promjenama u demografskim, ekonomskim i socijalnim uvjetima. U tom smislu, reformski proces se nastavlja i danas, kroz usklađivanje zakonskih i organizacijskih rješenja s novonastalim potrebama i mogućnostima.
Osigurati dostojanstven život umirovljenika
U organizacijskom smislu, nastavili smo reformske aktivnosti kroz sveobuhvatnu analizu funkcioniranja Zavoda MIO/PIO, kao ključne institucije sustava. Taj proces provodimo u suradnji sa Svjetskom bankom. U travnju prošle godine, predstavljeni su nam preliminarni rezultati analize koja je obuhvatila propise, upravljanje, kadrovsku strukturu, tehničku opremljenost i suradnju s Poreznom upravom FBiH. Identificirane su i dobre prakse i slabosti sustava, a posebno je istaknuta važnost međuinstitucionalne suradnje kao preduvjeta za učinkovitije ostvarivanje prava iz MIO osiguranja.
U zakonodavnom smislu, trenutačno radimo na izmjenama formule za obračun i usklađivanje mirovina, u okviru postojećeg zakona. Cilj je uspostaviti model koji će omogućiti rast mirovina koji ne ovisi isključivo o troškovima života i koji jamči dostojanstven život umirovljenika, ali istodobno može osigurati stabilnost i održivu funkcionalnost sustava.
Također, u fokusu su i druga pitanja koja otvaraju potrebu za korekcijama zakona, poput pitanja tzv. nezarađenih minimalnih mirovina, a odnosilo bi se na sve nove osiguranike nakon izmjene ovog propisa u zakonu.
Važno je naglasiti da u ovom razdoblju ne planiramo velike sustavne zahvate poput podizanja dobne granice za odlazak u mirovinu, iako je to trend koji bilježimo diljem Europe, jer smatramo da postojeći zakon već daje dobar okvir za očuvanje stabilnosti, uz ciljana poboljšanja, prvenstveno na tržištu rada, odnosno kroz povećanje broja zaposlenih i sveobuhvatne reforme tržišta rada i seta fiskalnih propisa koji se očekuju tijekom ove i iduće godine.
Ukratko, mirovinski sustav se stalno reformira, korak po korak, odgovorno i održivo, s ciljem da ostane stabilan, pravedan i prilagođen stvarnim potrebama ljudi.
Euronews BiH: U pripremi je novi Zakon o radu FBiH. Koje su osnovne promjene koje radnici mogu očekivati?
Delić: Radimo na suvremenom zakonu koji donosi veću pravnu sigurnost, jasnija pravila i bolju zaštitu prava radnika, uz očuvanje potrebne fleksibilnosti za poslodavce. Trenutno je radna skupina u fazi analize prijedloga prikupljenih tijekom javnih konzultacija koji će, shodno mogućnostima, biti ugrađeni u nacrt novog zakona o radu.
Najvažnija promjena je da ugovor na neodređeno postaje pravilo, dok će ugovori na određeno biti iznimka i vremenski ograničeni na 24 mjeseca, s maksimalno tri uzastopna ugovora. Nakon toga, ugovor se automatski pretvara u stalni radni odnos, a radnici stječu i pravo na otpremninu. Uvodi se i obvezno zdravstveno i mirovinsko osiguranje od prvog dana, bez obzira na vrstu ugovora. Zakon predviđa veću zaštitu žena tijekom trudnoće i nakon poroda, kao i roditelja djece koja zahtijevaju pojačanu njegu.
Planirano je povećanje godišnjeg odmora za majke koje rode treće i svako sljedeće dijete, za po tri dodatna dana. Godišnji odmor moći će se koristiti fleksibilno, u više dijelova, u dogovoru između radnika i poslodavca.
Zakon prepoznaje i rad na digitalnim platformama
U skladu sa suvremenim praksama, uređujemo i rad na daljinu i fleksibilno radno vrijeme. Radnicima se jamči pravo na “isključenje” nakon radnog vremena, što znači da imaju pravo biti nedostupni za poslovne pozive i poruke izvan radnog vremena, kako bi se osigurao balans između posla i privatnog života.
Poslodavac će biti dužan osigurati uvjete za rad od kuće, uključujući zaštitu na radu i jasno definirano radno vrijeme.
Zakon prepoznaje i rad na digitalnim platformama, uvodi obvezu prijave i uplate doprinosa za sve radnike s prebivalištem u BiH, te minimalne standarde poput prava na uvid u algoritamske odluke i osiguranje od ozljeda na radu.
Uvodi se i dopunski rad, koji će biti moguć uz osnovni radni odnos, ali uz jasno definirane uvjete kako bi se spriječilo preopterećenje i očuvalo zdravlje radnika.
Pojačavaju se inspekcijske kontrole, a zakon predviđa strože kazne za kršenje prava radnika. Na primjer, za diskriminaciju pri zapošljavanju, uključujući pitanja o bračnom statusu ili planiranju obitelji, kazne će iznositi od 1.000 do 5.000 KM, dok su za nezakonit otkaz trudnicama i rodiljama predviđene kazne od 5.000 do 15.000 KM.
Elektronička prijava radnika prije početka rada postaje obvezna, a fokus inspekcija bit će i na nadzoru prekovremenog rada, koji se ograničava na najviše osam sati tjedno, uz povećanu naknadu.
Povećana naknada predviđena je i za rad na dane državnih praznika, vjerskih i tradicijskih blagdana, te rad na dane vikenda i neradne dane. Također, predviđeno je i povećanje broja slobodnih dana za vjerske i tradicijske blagdane s dva na četiri do šest neplaćenih dana tijekom jedne godine.
Naš cilj nije praviti kompromis, već pronaći ravnotežu između interesa radnika i poslodavaca, jer jedni bez drugih ne mogu. Zakon treba štititi radnike, ali i omogućiti održivo i fer poslovanje.
Euronews BiH: Velike su promjene na tržištu rada FBiH. Radnici kojih zanimanja najviše nedostaju?
Delić: Naš posao je kreirati ambijent u kojem će tržište rada biti funkcionalno, a radna snaga konkurentna. Na tržištu rada FBiH danas se događaju velike promjene koje više nisu samo posljedica lokalnih okolnosti, već i globalnih trendova, poput digitalizacije, automatizacije i migracija radne snage.
Zbog toga je naš zadatak kao Vlade i Ministarstva ne trčati za promjenama, nego ih prepoznati na vrijeme i strateški odgovoriti. Kao odgovor na sve to, donijeli smo Strategiju zapošljavanja FBiH 2023.–2030., prvu takve vrste nakon više od deset godina.
Ova strategija jasno usmjerava naše aktivnosti, od jačanja institucija tržišta rada, do podrške dodatnom obrazovanju, obukama i prekvalifikacijama. Pitanje više nije samo koliko imamo nezaposlenih, već imamo li radnike s kompetencijama koje ekonomija danas traži.
Imamo kronični manjak obrtničkih zanimanja
Trenutačno su najdeficitarnija zanimanja u sektorima građevine, proizvodnje, metalne i elektroindustrije, zatim zdravstva, posebno medicinskog osoblja, kao i u IT sektoru gdje su potrebe stalno u porastu.
Imamo kronični manjak obrtničkih zanimanja, a istovremeno velik broj mladih koji završavaju obrazovanje za zanimanja s vrlo niskom zapošljivošću. Danas smo suočeni s paradoksom: s jedne strane imamo velik broj formalno nezaposlenih, a s druge strane sve više poslodavaca koji ne mogu naći radnu snagu.
To nije pitanje samo tržišta, već i obrazovne politike, socijalnih politika i jasne demografske strategije, jer ako ne osiguramo uvjete za život i rad ovdje, izgubit ćemo radnu snagu i u budućnosti. Zato posebnu pažnju posvećujemo mladima, jer su upravo oni najosjetljiviji na promjene; brže se prilagođavaju, ali i brže odlaze iz zemlje ako ne vide perspektivu. Naš cilj je stvoriti sustav koji mladima nudi više od minimalne šanse, odnosno nekog vida nesigurnog zaposlenja
Želimo tržište rada koje nudi sigurnost, razvoj i priliku za stabilan život u BiH i zbog toga smo pokrenuli sveobuhvatnu reformu tržišta rada koja je sigurno bolna i dugotrajna, ali neophodna.
Euronews BiH: Kako komentirate kritiku da se dovođenjem stranih radnika obara cijena rada?
Delić: Uvoz strane radne snage nije uzrok niskih plaća. To je posljedica dugogodišnjeg zanemarivanja domaće radne snage i nepostojanja strateškog pristupa zapošljavanju i obrazovanju.
Dovođenje stranih radnika nije stvar želje nego potrebe. Jednostavno, nemamo dovoljno radnika za održavanje ključnih sektora poput građevinarstva i proizvodnje.
Ekonomija ne može čekati, a ako proizvodnja stane, staje i konkurentnost našeg gospodarstva. Moramo paralelno raditi na zadržavanju domaće radne snage i stvaranju uvjeta da ljudi ostanu ovdje, ali i prihvatiti realnost, a to je da je uvoz radne snage već dio naše sadašnjosti, a ne budućnosti.
Euronews BiH: Možete li objasniti što znači to da će s biroa biti skinut onaj tko tri puta odbije posao, kako je predviđeno Nacrtom zakona o posredovanju u zapošljavanju? Kako će se u budućnosti regulirati pitanje zdravstvene zaštite nezaposlenih osoba?
Delić: Prvo želim naglasiti da nacrt Zakona o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih ne uvodi represiju, nego uvodi red i jasna pravila u sustav koji je godinama bio neefikasan i nepravedan prema onima koji zaista aktivno traže posao.
Ono što nacrt zakona predviđa jest da osoba koja dvaput bez opravdanog razloga odbije ponudu odgovarajućeg posla, obuku ili mjeru aktivacije na tržištu rada, gubi status aktivnog tražitelja posla. Ali to ne znači da gubi pravo na zdravstveno osiguranje. Tu želim da budemo potpuno precizni; osoba tada prelazi u status osobe bez zaposlenja, što je posebno kategorizirano u zakonu. Ona više nije aktivni tražitelj posla, ali ostaje u sustavu i ne ostaje bez zdravstvene zaštite.
Svi koji izgube status aktivnog tražitelja posla i dalje ostaju osigurani
Cilj ove odredbe je da napravimo razliku između onih koji zaista žele raditi i aktivno traže posao i onih koji su formalno prijavljeni na evidenciji biroa, ali niti traže posao, niti žele raditi. Dosad su svi bili tretirani jednako; i onaj tko se trudi i šalje prijave i ide na razgovore, i onaj tko godinama ne prihvaća nijednu priliku.
Zato ovo nije zakon koji kažnjava, nego zakon koji pravi funkcionalnu razliku između aktivnih i pasivnih, kako bismo mogli usmjeriti mjere podrške prema onima koji su zaista motivirani. Samo tako možemo znati koje su stvarne potrebe tržišta rada i gdje imamo stvarni manjak radne snage. Trenutačno to ne znamo jer su evidencije nerealne.
Što se tiče zdravstvenog osiguranja, dakle, svi koji izgube status aktivnog tražitelja posla i dalje ostaju osigurani; ili kroz Federalni zavod za zapošljavanje ili, u perspektivi, kroz zavode zdravstvenog osiguranja. U Federalnom zavodu izdvajamo značajna sredstva za zdravstveno osiguranje nezaposlenih i nitko neće biti ostavljen bez osnovne zaštite.
Zakon također ima odredbe koje se odnose na socijalnu sigurnost nezaposlenih, odnosno naknade u slučaju nezaposlenosti, egzistencijalne naknade i slično. Dakle, cilj je motivirati ljude da se aktivno uključe u tržište rada, da iskoriste sve prilike, od prekvalifikacija, subvencija, do prilika u privatnom sektoru. A s druge strane, da službe za zapošljavanje konačno dobiju ulogu posrednika u zapošljavanju, a ne da budu puki administratori evidencija.
U ovom trenutku, čak i mnogi poslodavci zaobilaze javne službe jer nemaju povjerenje u sustav koji ne prepoznaje aktivne radnike, nego sve tretira isto. Ovim zakonom to mijenjamo. Težimo sustavu koji ne funkcionira na pukoj inerciji, već na jasnim i preciznim evidencijama u kojima se zna tko traži posao, tko može raditi i tko mu to može omogućiti.
Vrisak.info
