Razlog zašto se austrijski dnevnik pozabavio analizom toga koja zemlja u jugoistočnoj Europi naručuje koje cjepivo i u kakvoj atmosferi, zaprepaštenje je na Balkanu time što Austrija želi posegnuti za Sputnikom V.
Pritom se ističe Hrvatska kao članica EU-a. “Kao da smo opet u Hladnog ratu, na Balkanu se na pandemiju od početka gleda na geopolitičko pitanje”, tako počinje svoju analizu u Der Standardu Adelheid Wölfl.
I nastavlja:
“Prozapadno orijentirane zemlje tražile su pomoć od Bruxellesa i time što su odbijale potrepštine iz Kine ili Rusije, htjele su pokazati lojalnost. Ideološka fronta trenutno se pruža između Pfizera i AstraZenece s jedne strane i Sputnika V i Sinopharma s druge.” Wölfl dalje navodi da Srbija i “dominantno proruski dio Bosne Republika Srpska” istodobno i uzimaju cjepiva s obje strane, kao što se upuštaju i u političku propagandu Moskve i Pekinga. Der Standard primjećuje da se Ivica Dačić javno cijepio Sputnikom V i da je pritom izjavio:
“Kao što čvrsto vjerujem da je Zemlja okrugla, tako vjerujem i da je ovo cjepivo dobro i da ga svatko treba primiti. Htio sam dobiti baš rusko cjepivo, jer vjerujem u rusku medicinu.”
Drugdje na Balkanu na stvari se gleda drugačije, primjećuje Wölfl i navodi kao primjer predsjednika vlade Albanije Edija Ramu koji je rekao da on nema predrasuda u pogledu ruskih i kineskih cjepiva:
“Ali je naše rješenje ipak potražiti cjepiva na zapadnoj, a ne na istočnoj strani.” Tu se dolazi do loma, primjećuje Wölfl, u trenutku kad je Austrija istaknula da bi htjela posegnuti za Sputnikom V. Kako je i N1 izvještavao, govorilo se i o namjeri da se u farmaceutskim pogonima u Austriji proizvodi to cjepivo, a to se na jugozapadu Europe shvatilo onako kako su se cjepiva cijelo vrijeme i doživljavala – geopolitički.
“Mediji u Hrvatskoj ukazuju na to da Beč odstupa od zajedničke strategije cijepljenja na razini EU-a”, piše Der Standard:
“Hrvatska agencija za lijekove”, misli se na Halmed, “istaknula je da je Mađarska prva članica EU-a koja je odustala od zajedničke strategije i cijepila Sputnikom V, izdavši pritom samo hitno odobrenje. (Halmed) je istaknuo da se u načelu ne mogu preskakati propisane procedure i da su inače neophodne temeljitije analize veće količine podataka.”
Dalje se agenciju iz Hrvatske citira i u tome da je za dopuštenje cjepiva u Hrvatskoj, jednako kao i u drugim članicama EU-a, neophodno odobrenje središnje agencije EU-a, odnosno EMA-e. Stanje u Bosni i Hercegovini Der Standard u nastavku opisuje kao posebno teško. Onaj dio BiH koji se odnosi na Federaciju, bio je prisiljen, nakon što je računao na cjepiva sa Zapada i nije naručivao Sputnik V, na kraju naprosto uzeti bilo što, odakle god, jer je epidemiološko stanje postalo krajnje ozbiljno.
Raspoloženje u BiH Der Standard ilustrira tamošnjim medijskim komentarima, povodom namjere Austrije da naručuje i Sputnik V, da se i EMA pri odobravanju cjepiva “ravnala prema zdravstvenim, a ne prema geopolitičkim argumentima”. Odluka Austrije ostavila je traga i u Srbiji, pa Der Standard citira tamošnji, srpski, Kurir koji je cinično zapitao: “A što će na to reći Bruxelles?”
Tu nije kraj priče o zdravstvenim odnosno geopolitičkim prijeporima. U Bugarskoj se do sada barem jednom dozom cijepilo tek sedam posto stanovništva, pa je ponuda iz EU-a dodatnih 1,2 milijuna doza dočekana radosno. Vladu u Sofiji se, međutim, kritizira zato što od početka nije posegnula za svim mogućnostima nabave cjepiva.
Vlada se, pak, nalazi između čekića i nakovnja; s jedne strane čeka na EMA-ino dopuštenje Sputnika V, a s druge opozicija, navodi se kao “proruska”, traži da se odmah krene s nabavom ruskog cjepiva. U kraćem pregledu preostalih zemalja, navodi se da su mahom odustale od čvrstog pristupa čekanja na program WHO-a Covax i čekanje na pomoć iz Bruxellesa, odnosno da se u Sjevernoj Makedoniji i u Crnoj Gori koristi i cjepivo iz Rusije.
U Rumunjskoj se, pak, cjepiva iz Rusije i Kine apsolutno ne uzimaju u obzir, iz političkih i povijesnih razloga. “Premijer Florin Citu to je eksplicitno isključio”, navodi Wölfl.
Vrisak.info
