“Mi nikako ne možemo promijeniti odluku Haškog suda, ona je takva kakva jest, provodi se, ali glupo je ne dopuštati komentar na jednu pravosnažnu presudu. Mi se s njom ne slažemo i tu ne vidim problem.”
Hrvatski narodni sabor BiH je na posljednjem zasjedanju jednoglasno usvojio Deklaraciju, a među usvojenim točkama deklaracije je i ona koja govori o “zaštiti digniteta Domovinskog rata”.
HNS je odbacio kvalifikacije Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju o udruženom zločinačkom pothvatu koje se, kako su naveli u Deklaraciji, neutemeljeno i nepravedno pripisuju Republici Hrvatskoj, Hrvatskoj Republici Herceg Bosni i Hrvatskom vijeću obrane.
“Takva zlonamjerna kvalifikacija se, na žalost, koristi za pokušaj ostvarenja ratnih ciljeva jedne od strana u ratu u Bosni i Hercegovini i eliminiranja hrvatskog naroda kao političkog subjekta u Bosni i Hercegovini. Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju nije bio pozvan u predmetu „Prlić i drugi”, niti je on uopće pozvan, kako je i sam presudio 2007. godine, da odlučuje o pitanjima državne odgovornosti, jer je njegova nadležnost kaznena i proteže se samo na pojedince”, navedeno je, prenosi N1.
Uslijedile su oštre reakcije na HNS-ovo negiranje postojanja udruženog zločinačkog poduhvata u slučaju presude tzv. šestorke. O cijelom slučaju govorio je i predsjednik HNS-a i HDZ-a BiH Dragan Čović.
Govoreći o Deklaraciji HNS-a, Čović tvrdi kako je u nju nužno bilo uvrstiti elemente o ulozi HVO-a, Republike Hrvatske i HZ-HB, zapravo stati iza dostojanstva Domovinskog rata, što ne amnestira pojedince koji su činili ratne zločine.
“Mi nikako ne možemo promijeniti odluku Haškog suda, ona je takva kakva jest, provodi se, ali glupo je ne dopuštati komentar na jednu pravosnažnu presudu. Mi se s njom ne slažemo i tu ne vidim problem.”
“Za mene su i Bošnjaci braća unutar ove države, nakon svega što sam u politici radio zadnji 15-ak godina mogu svakome pogledati u oči. Nikada nisam radio na štetu drugog naroda”.
Žalbeno vijeće Haškog tribunala, u presudi Prliću i ostalima koji su ukupno osuđeni na 111 godina zatvora, između ostalog navodi da su Prlić, Stojić, Petković i Ćorić ostaju osuđeni za silovanje, nečovječno postupanje (seksualno zlostavljanje), protupravno i bezobzirno oduzimanje imovine širokih razmjera koje nije opravdano vojnom nuždom, i pljačkanje javne i privatne imovine po osnovu treće kategorije odgovornosti za sudjelovanja u udruženom zločinačkom poduhvatu.
Praljak takođe ostaje osuđen za protupravno i bezobzirno oduzimanje imovine širokih razmjera koje nije opravdano vojnom nuždom i pljačkanje javne i privatne imovine po osnovu treće kategorije odgovornosti za sudjelovanje u udruženom zločinačkom poduhvatu.
Žalbeno vijeće je također potvrdilo da je zaključak Pretresnog vijeća da je cilj tog udruženog zločinačkog poduhvata bio stvaranje hrvatskog entiteta u Bosni i Hercegovini koji bi omogućio ponovno ujedinjenje hrvatskog naroda, putem etničkog čišćenja muslimanskog stanovništva.
Vrisak.info
