Politički smjer Bosne i Hercegovine uoči općih izbora 2026. godine, stanje na europskom putu te otvorena pitanja reforme Izbornog zakona bili su u fokusu emisije „Fokus“ RTV Herceg-Bosne.
Urednik i voditelj Jurica Gudelj ugostio je Zdenka Ćosića, izaslanika u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, te Tonina Piculu, zastupnika u Europskom parlamentu. Gosti su analizirali aktualne političke prilike u zemlji, ali i odnos Bruxellesa prema Bosni i Hercegovini u složenim geopolitičkim okolnostima.
Izborna godina kao otežavajući faktor
Osvrćući se na 2026. godinu, Zdenko Ćosić upozorio je da sama činjenica da je riječ o izbornoj godini dodatno usporava političke procese. Nakon razdoblja obilježenog blokadama i krizama, predizborna dinamika, smatra, još više zaoštrava politički diskurs.
“Ako pratimo ljude koji javno nastupaju, ne vidim nikakvog pomaka ka pomirenju i pozitivnoj klimi. Naprotiv, ta retorika priječi proces jer mnogi u javnom prostoru ne mogu govoriti o svojim programima bez optuživanja druge strane i kreiranja prošlosti onako kako bi oni htjeli,” kazao je Ćosić.
Dodao je kako je u Bosni i Hercegovini ponekad lakše predvidjeti budućnost nego tumačiti prošlost, no unatoč svemu izražava uvjerenje da europski put ostaje jedina realna opcija za zemlju.
EU otvorenija nego prije, ali BiH zaostaje
Tonino Picula istaknuo je da je Bosna i Hercegovina zemljopisno najzapadnija država kandidatkinja za članstvo u Europskoj uniji te da je današnji kontekst povoljniji nego prije nekoliko godina. Međutim, naglasio je da to nije rezultat unutarnjih reformi, već prvenstveno promijenjenih geopolitičkih okolnosti.
“BiH se prečesto blokira iznutra kada je riječ o njezinom europskom putu,” upozorio je Picula, dodajući kako druge zemlje regije, poput Crne Gore i Albanije, pokazuju znatno veći stupanj napretka.
Prema njegovim riječima, EU danas proširenje promatra ne samo kroz ekonomski, već i kroz sigurnosni aspekt, zbog čega je usklađivanje vanjske i sigurnosne politike postalo ključno pitanje.
Ustavno uređenje nije prepreka europskom putu
Ćosić se osvrnuo na tvrdnje da je ustavno uređenje BiH prepreka članstvu u Europskoj uniji, odbacivši ih kao neutemeljene. Pozvao se na razgovore s veleposlanikom EU u BiH Luigijem Sorecom, koji je, kako je naveo, potvrdio da ustavna struktura nije problem sama po sebi.
“Složena zemlja konstituirana voljom triju naroda temelj je ove države. Svaki pokušaj da se to mijenja doživljava neuspjeh,” poručio je Ćosić, istaknuvši kako unutar same EU postoje vrlo različiti modeli ustavnog uređenja.
Kritizirao je i napade na Ustavni sud BiH i instituciju visokog predstavnika, ocijenivši ih reakcijom na propast unitarističkih političkih projekata.
Vanjskopolitičko svrstavanje kao uvjet napretka
Picula je naglasio da praksa balansiranja između različitih geopolitičkih centara više nije održiva. Usklađenost s vanjskom i sigurnosnom politikom EU, istaknuo je, postaje neizbježan preduvjet daljnjeg napretka.
Time je jasno dao do znanja da europski put nije kompatibilan s političkim oslanjanjem na Rusiju, osobito u aktualnom međunarodnom kontekstu.
Legitimno predstavljanje i smisao Doma naroda
Važno mjesto u raspravi zauzela je i reforma Izbornog zakona. Ćosić je naglasio da se zahtjevi za legitimnim predstavljanjem konstitutivnih naroda često pogrešno prikazuju kao etnička podjela, iako je riječ o samoj svrsi postojanja Doma naroda.
“Predstavnik jednog naroda, ako svoj legitimitet crpi dominantno među pripadnicima drugog naroda, nije ustavan,” rekao je Ćosić, osvrćući se na način izbora članova Predsjedništva BiH.
Dodao je kako hrvatska politička strana nudi rješenja koja omogućuju provedbu presuda Europskog suda za ljudska prava bez dodatnih uvjetovanja, dok se s druge strane to pitanje, prema njegovim riječima, koristi za političke pritiske.
Bruxelles razumije kompleksnost BiH
Picula je istaknuo da u institucijama Europske unije postoji interes i razumijevanje za složenost političkog sustava BiH. Kao primjer naveo je Belgiju, državu s izraženim konsocijacijskim modelom, naglasivši da bi mnoge članice EU mogle razumjeti potrebu očuvanja postojećeg ustavno-pravnog poretka u BiH.
Ćosić je dodatno usporedio iskustva Belgije i Cipra. Dok je Belgija, kako je rekao, reformama uspjela stabilizirati složeno društvo, Cipar je pokušajem nametanja unitarnog modela završio u podjeli i dugotrajnom konfliktu.
“Umjesto da nam to bude primjer, kod nas još uvijek postoje iluzionisti koji misle da zbog brojnosti mogu uspostaviti političku supremaciju,” upozorio je, kritizirajući stavove političara koji otvoreno odbacuju modele složenih država poput Belgije.
Dayton – mir da, ali bez lakih rješenja
Govoreći o 30. obljetnici Daytonskog mirovnog sporazuma, Ćosić je ocijenio da je on ispunio svoju osnovnu zadaću – zaustavljanje rata – te da su promjene moguće isključivo kroz dogovor svih strana.
Picula se složio da je Dayton donio mir, ali je upozorio na dugoročnu krhkost institucija i nedostatak međusobnog povjerenja. Posebno je istaknuo nametanje hrvatskog člana Predsjedništva kao potez koji je, prema njegovim riječima, generirao dodatne probleme.
Zaključno, Picula se osvrnuo i na ulogu Sjedinjenih Američkih Država, istaknuvši da se američki interes prema regiji postupno mijenja te da Europa mora preuzeti veću odgovornost.
“Američka administracija neće se do kraja povući, ali će njezin interes biti segmentiran,” rekao je Picula, upozorivši da bi moguće političke napetosti između administracije Donalda Trumpa i Europske unije mogle dodatno zakomplicirati vanjskopolitičko pozicioniranje BiH.
Vrisak.info
