Populacijski fond Ujedinjenih naroda (UNFPA) upozorava da visoki troškovi roditeljstva i teškoće u pronalasku partnera sprječavaju milijune ljudi širom svijeta da ostvare željeni broj potomaka.
UNFPA je anketirala 14.000 ljudi u 14 zemalja o njihovim namjerama u vezi s plodnošću. Svaka peta osoba rekla je da nema ili neće imati željeni broj djece. Zemlje koje su sudjelovale u anketi – Južna Koreja, Tajland, Italija, Mađarska, Njemačka, Švedska, Brazil, Meksiko, SAD, Indija, Indonezija, Maroko, Južna Afrika i Nigerija – čine trećinu svjetske populacije.
To je mješavina zemalja s niskim, srednjim i visokim prihodima te onih s niskim i visokim natalitetom. UNFPA je anketirala mlade odrasle osobe i one koji su prošli reproduktivne godine, prenosi Večernji list.
”Svijet je zahvatio neviđen pad stope nataliteta” – kaže dr. Natalia Kanem, voditeljica UNFPA-e.
”Većina anketiranih želi dvoje ili više djece, ali mnogi se osjećaju nesposobnima stvoriti obitelji kakve žele. I to je prava kriza” – upozorava ona.
Provedena anketa bila je ograničena opsega, ali neki nalazi su jasni. U svim zemljama u prosjeku 39 posto ljudi reklo je da su ih financijska ograničenja spriječila da imaju dijete – najviše u Koreji (58 posto), a najmanje u Švedskoj (19 posto).
Ukupno je samo 12 posto ljudi navelo neplodnost – ili poteškoće sa začećem – kao razlog zašto nemaju željeni broj djece. No, taj je broj bio veći u zemljama poput Tajlanda (19 posto), SAD-a (16 posto), Južne Afrike (15 posto), Nigerije (14 posto) i Indije (13 posto).
”Ovo je prvi put da se UN doista potpuno posvetio problemima niske plodnosti” – kaže profesor Stuart Gietel-Basten, demograf na Sveučilištu znanosti i tehnologije u Hong Kongu.
Demografska situacija u Bosni i Hercegovini već desetljećima je zabrinjavajuća i, uz iseljavanje, jedan od glavnih problema upravo je niska stopa nataliteta. Pri tome, ekonomski razlozi su među ključnima, ali ne i jedini uzročnik niste stope nataliteta.
Negativan prirodni prirast u Federaciji kontinuirano je prisutan u svim županijama, osim u Zapadnohercegovačkoj, gdje su demografske mjere očito dale rezultata. Prvenstveno kada je riječ o financijskoj i socijalnoj potpori obiteljima s više djece.
Večernji list je nedavno objavio poražavajuće podatke do kojih je primjenom jednadžbe ravnoteže, temeljem podataka popisa stanovništva 2013. godine i demografskih biltena vitalne statistike 2013. – 2023. godine došao demograf Stevo Pašalić.
Po tim podacima, Bosna i Hercegovina je od 1991. do 2023. godine izgubila ukupno 1,472.777 ili 33,65 posto stanovništva, odnosno jednu trećinu populacije. Procijenjeni broj stanovnika u BiH 2023. godine, po ovoj računici, bio je 2,904.256.
Naravno, mnogi će reći da je i ovaj broj precijenjen jer je Pašalić svoje istraživanje i izračun temeljio na službenim statističkim podacima i popisu stanovništva iz 2013. godine, za koji manje-više svi tvrde da je prenapuhan i da obuhvaća znatno više stanovnika nego što ih je u tom trenutku živjelo u zemlji.
Tome treba dodati i protekle dvije godine, tijekom kojih je nastavljeno demografsko osipanje BiH, pa bi današnji podaci sigurno bili još porazniji.
BiH stari, podaci alarmantni
Osim povećanja udjela starih u ukupnom stanovništvu (starih je popisano 14,2 posto), zabilježeno je i osjetno smanjenje udjela stanovnika u dobi 0 – 14 godina (od 23,5 posto na 15,4 posto), što je također relevantan pokazatelj demografskog starenja.
Proces starenja se razmahao poprimajući iz popisa u popis sve nepovoljnija obilježja. Usporedba podataka popisa 1991. i 2013. godine pokazuje da stanovništvo BiH obilježavaju vrlo brzo starenje i visoki stupanj ostarjelosti. Indeks promjene 1991. – 2013. godine pokazuje smanjenje broja mladih (do 34 godine), s posebno jakim smanjenjem najmlađih skupina, a s druge strane povećanje broja starih stanovnika, posebno najstarijih dobnih skupina.
Prosječna životna dob (starost) stanovništva BiH stalno raste.
Vrisak.info
