Službeni podaci u BiH pokazuju da čak 44,1 posto odraslog stanovništva čine pušači, od čega je 56,3 posto muškaraca, a 31,6 posto žena. U BiH duhanske proizvode koristi gotovo milijun osoba, piše Večernji list BiH.
Od kraja svibnja počela je primjena Zakona o kontroli i ograničenoj upotrebi duhana, duhanskih i ostalih proizvoda za pušenje u Federaciji BiH. Zakon je u oba doma Parlamenta FBiH usvojen prošle godine. Prema tom zakonu, pušenje je zabranjeno u svim zatvorenim javnim prostorima, vozilima javnog gradskog prometa, na radnom mjestu, kao i u privatnim sredstvima prijevoza u kojima se nalaze maloljetne osobe.
Konzumacija cigareta u BiH široko je rasprostranjena, ali nismo “najlošiji”.
Odrasla osoba u BiH u prosjeku godišnje konzumira 2060 cigareta, znači oko šest dnevno. Ima država u kojima se konzumira više cigareta nego u BiH, poput Sjeverne Makedonije, gdje je broj cigareta koje u prosjeku konzumira odrasla osoba 2515, Bugarske – 2495 ili Bjelorusije – 2432, pokazalo je nedavno istraživanje. Najmanje cigareta konzumira se u Švedskoj – 638, Velikoj Britaniji – 468 i Norveškoj, gdje odrasla osoba godišnje u prosjeku konzumira tek 365 cigareta, dakle jednu dnevno. Zabrana pušenja na otvorenom u Švedskoj na nekim javnim mjestima, uključujući igrališta i platforme na željezničkim postajama, stupila je na snagu 2019.
Zabranjeno je pušenje i u otvorenim dijelovima restorana te ulazima u određene kabine za pušače. Zabrana uključuje i e-cigarete. Službeni podaci pokazuju da je samo 11% švedske populacije od 10 milijuna pušilo svakodnevno u 2016., a povremeno oko 10 posto. U svibnju 2005. Švedska je zabranila pušenje u barovima i restoranima. Prema novom zakonu, cilj je da ova skandinavska zemlja do 2025. postane slobodna od dima (tzv. smoke free). Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) navodi da je BiH s 35,5 posto pušača među populacijom starijom od 15 godina (njih oko 995.000) druga u Europi, iza Srbije u kojoj puši 37,6 posto stanovništva. Prije 13 godina BiH je potpisala okvirnu konvenciju Svjetske zdravstvene organizacije koja predviđa sveobuhvatne mjere koje mogu doprinijeti smanjenju prevalencije pušenja te tako i izravno utjecati na državne rashode. Ipak, ni visoke cijene, a ni zakon, barem za sada, nisu smanjile broj pušača. Švedska je prva zemlja u svijetu koja je prevalenciju pušenja spustila ispod 6 posto, a već ove godine bit će prva zemlja u svijetu koja će tu stopu spustiti ispod 5 posto, što službeno znači da će biti “smoke free” država. Ni jedna druga država u Europskoj uniji, unatoč konstantom povećanju cijena cigareta i zabranama pušenja na javnim mjestima, nije ni blizu tog postignuća, a službeni rok do kojeg se Europska unija obvezala to učiniti je 2040. Ostaje vidjeti hoće li se to postići Zakonom o kontroli i ograničenoj upotrebi duhana koji je u Federaciji BiH stupio na snagu.
Prema SZO-u, porez na duhan učinkovito je sredstvo kojim se može smanjiti potrošnja duhana brže nego bilo kojom drugom metodom.
Na tragu tih preporuka države Europske unije naplaćuju različite trošarine na duhan. Sa stajališta javnog zdravstva, sve veći europski nameti na duhan doista su doveli do pada broja pušača. Od 2017. naovamo istraživanja Eurobarometra pokazuju da se potrošnja duhana smanjila u prosjeku za tri posto u zemljama Europske unije. Međutim, duhanska industrija navodi kako su države koje su povećale poreze na duhan kako bi suzbile pušenje istodobno i otvorile vrata za ilegalnu trgovinu duhanom. Prema godišnjem izvješću revizorske kuće KPMG, koje je financirala duhanska industrija, potrošnja ilegalnog duhana u Europskoj uniji porasla je za 3,9 posto ili 1,3 milijarde cigareta u 2021., nakon što se već bila povećala za 2,3 posto u 2020. – Da su te cigarete bile kupljene legalno u zemljama u kojima su nađene, u 27 država Europske unije prikupile bi se dodatne 10,4 milijarde eura poreza – procijenio je KPMG u svom izvješću. U svakom slučaju, i uz Zakon koji je stupio na snagu i uz preporuke europskih i svjetskih institucija, broj pušača se ne smanjuje. Potrebne su dodatne mjere i ograničenja kako bi se u BiH smanjio broj pušača, osobito među mladima.
Vrisak.info
